Page 156 - Grobja_i_grobovi

jer je zemlja loše kakvoće. Imaju obvezu opskrbe jednog vojnika, svakog
mjeseca daju posteljinu i zapregu po potrebi. Dugačke prijevoze vrše po
odredbi 4 posjeda sa 4 grla u zaprezi na dva dana. Desetinu je vlastelinstvo
u zakup preuzelo od svećenika i daje mu u naturi 16. dio. Učitelja nemaju.

Bilježnik godišnje dobije 15 ft. Birov za rad dobije povlastice od vlastelina.
Primalja dobije po porodu svakog djeteta 17 krajcara i jedan kruh. Selo
od kradljivaca i palikuća čuvaju noćni čuvari. Višak uroda i stoke prodaju
na šikloškim i pečuškim sajmovima. Selo je u zakupu zemljoposjednika iz
Darde.
1828. selo ima 96 kuća u kojima stanuje 666 katolika, kućnih glava je 58,
svi su kmetovi, broj braća i sestara je 29. Posijana pšenica urodila je 704
p. mirova, livada ima 984 kose. Imaju stoke: vola 32, junadi 14, konja 81,
ovaca 112, svinja 48. Od kolere je 1831. umrlo 13 osoba. Selo 1853. ima 16
njemačkih stanovnika, 71 Šokca i 12 Židova. Vrtovi su I. klase, iznose 66
jutara, oranica 900 jutara III. klase, livade su u kategoriji treće klase. Stoke:
136 rogate, 108 konja, 187 svinja, 368 ovaca i koza. Po katastarskoj registra-
ciji 1905. godine veličina polja iznosi: oranice 865 608 j., okućnica 63 461 j.,
livada 217 331 j., trstika 1 270 j., od poreza je oslobođeno 56 626 j., ukupno
1 144 438 j. Veličina posjeda: 0–1 jutro ima 44 domaćina, po 1–3 j. 30
domaćina, po 3–5 j. 31 domaćin, po 5–10 j. 36 domaćina, po 10 j. 16 doma-
ćina, po 15–20 j. 18 domaćina, po 20–25 j. 5 domaćina, 25–30 j. 1 domaćin
i 35–40 j. 1 domaćin.
U Kašadu te i u drugim tzv. šokačkim naseljima ali često puta i izvan tih
naselja lokalni hrvatski jezik, šokački jezik bio je u javnoj uporabi. Znali su
ga i mnogi mještani podrijetlom drugih naroda i narodnosti. Janja Prodan
tvrdi da krajem 1700-ih godina hrvatski jezik je postupno prodirao u javni
život Baranje, a da se u Baranji nije živjelo izvan hrvatskog književnog i kul-
turnog života potvrđuju brojne činjenice, kao što je knjiga benediktinca Te-
oderika Ruinarta koju je iz latinskoga na illiricski preveo za korist duhovnu
svega illiricskoga naroda Ivan Marević (1746.–1808.) stolne Pecsuiske cer-
kve kanonik Svete Bogorodice naucsitelj xupnik nimetski…pod naslovom
Dilla svetih mucsenikah. 125

125 Janja Prodan, Dijalogom kroz stoljeća, Radovi iz poredbene kroatisktike, Znanstveni
zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, 2008. str. 15.
154