Page 154 - Grobja_i_grobovi

U spisima je zabilježen 1294. pod imenom Kasad i Kasagy. Riječ je u mađar-
skom jeziku slavenska, znači kašu. U pradomovini, a i kasnije kaša je imala
značajnu ulogu u prehrani (kod Mađara isto). Naselje je imalo gospodara
plemića s tim prezimenom. On je vjerojatno mogao biti Slaven. Poznato je
da su Slaveni primani u službu Mađara i mogli su se podići do plemićkog
položaja. O tome imamo više pisanih podataka. Slavensko se stanovništvo
do početka 15. stoljeća uklopilo u mađarsko stanovništvo.
Iz turskog poreznog popisa 1554. možemo doznati tko su bili stanovnici
sela: Fábián Nagy, Matiás Kis, Gergely Balázs, Gergely Gál, Máté Varga, Pál
Vedroc, Miklós Vámos, György Tot, Balázs Fodor, Máté Lámos, János Kovács
i Lőrinc Kacs. Broj poreznih obveznika se 1571. povećao na 20 osoba.
Stanovništvo sela se za vrijeme Turaka postupno promijenilo, promi-
122
jenila se struktura naselja, ne znamo kada su napustili selo. 1695. selo nema
ni jednog mađarskog kmeta. Taj popis 22 kmetska prezimena nabraja koji
su Hrvati i Srbi. 1696. u popisu nema ni jedno srpsko ni mađarsko prezime,
124
Šokci broje 11 glava. Čini se da su Srbi preselili u okolna srpska sela.
123
Selo spominju među sigetskim poreznim obveznicima, vlastelin je András
Dezső, birov Miklos Kovács navodi da ima 4 kmeta i zemljište. Tvrđavi Si-
getu 1561. ništa nisu plaćali. 1697. selo posjeduje devet i pol sesija zemlje.
15 obitelji s 20 muške i 9 ženske djece. Broj stoke: 4 konja, 24 krave, 14 vo-
lova, 24 teleta, 16 ovaca i koza, 71 svinja, 22 košnice pčela. Posijane oranice
imaju 61. j., a mogu još obrađivati 120 jutara, šume ima 130 j. Selo 1703.

122 Prisutnost Turaka nije promijenio život mještana samo u malim naseljima nego i u ve-
ćim gradovima tako i u gradu Pečuhu i u nekim drugim gradovima. Detaljnije vidjeti, Varga
Szabolcs, Irem kertje, Pécs története a hódoltság korában (1526–1686), Pécsi Hittudományi
Főiskola, Pécs Története Alapítvány, Pécs, 2009. str. 28-37. 144-171.
123 Vjerojatno se radi o promjeni etničke strukture te unutar naselja te i o nekoj vrsti for-
malizacije etničke skupine. Đuro Šarošac tvrdi da se radi o stvaranju etničih skupina što
prema njemu počinje početkom 18. stoljeća. Detaljnije vidjeti, Đuro Šarošac, Narodna noš-
nja baranjskih Hrvata-Baranyai horvát népviselet, Poduzeće za izdavanje udžbenika, Bu-
dimpešta, 1986. str. 8.
124 O tome nam svjedoče i grobovi, nadgrobni spomenici Srba u Lipovi, Majši, Titošu, Ma-
đarbolji itd. Detaljnije vidjeti, Slikom i reči protiv zaborava, Baranjske sveske XII. Baranyai
szerb füzetek, Posebno izdanje povodom obeležavanja 100. godišnjice Prvog svetskog rata i
optacije, koja je usledila nakon Velikog rata, Zajedničko izdanje Samouprave Srba u Pečuju
i Pečujsko-baranjskog srpskog udruženja, Pečuj, 2016.
152