Page 133 - Grobja_i_grobovi

116
Selo 1711 ima 26 šokačkih obiteljskih glava, 2 želira i 37 djece. Kori-
stili su 22 posjeda, broj stoke je 33 vola, 38 krava i teladi, 4 konja, 5 svinja.
Porez iznosi 55 ft. Daju tegleće rabote 44 dana i ručne rabote 88 dana čija je

vrijednost 274 ft. Od vinograda obrađuju 80 motika, veći dio nije obrađen.

Površina oranica 1720. iznosi 305 kubula, krčevina 2 kubule, livade
23,5 kosa, vinograd 60,5 motika. Broj kmetova je 20, želira 4 osobe. S bra-
ćom stanuje 5 osoba, od 33 poreznika 29 su Šokci, 3 Mađara i jedan Nije-
mac, ili po lokalnom govoru Švabo.
Crkva posvećena sv. Mihovilu, sagrađena je 1733. od drveta i pletera,
ima jedno zvono. Prije sagrađenja crkve u Vršendi, od godine 1722. vodi-
le su se matične knjige rođenih, krštenih I umrlih osoba. Župna zgrada
117
pravljena je na isti način. Župu su osnovali franjevci kada su vodili brigu
o vjernicima okolnih sela. I Mariakemend je pripadao ovamo kao fi lijala.

Župa ima dohodak od 201 ft. 59 krajcara. Godišnje dobije 20 hvati ogrjeva.
Pristojbe su: od uvoda mlade žene 7 krajcara, za vjenčanje 1 ft., od krštenja

5 krajcara, za sahranu odraslog 50, a djeteta 25 krajcara. Od pečvarskog
opata godišnje dobije 100 ft., 20 mirova žita, 24 mirova ječma i zobi, 10 urni

vina. Od sela dobije 12 kola sijena, od bračnih parova 25 krajcara, 1 mirov
žita, 5 medija vina (udovice daju pola od toga), što godišnje iznosi 36 ft .
60 krajcara.
Godine 1733. 16 njemačkih obitelji zauzima napuštena zemljišta. Izme-
đu 1736. i 1740. g. stoku uništava kuga te ugiba 16 volova, 15 krava, 28
teladi i 10 ždrjebadi. Za vojsku u prolazu zaklali su 11 volova, šteta je 35 ft .
Daju daleke prijevoze 1 334 dana, tegleću stoku su morali upreći 32 puta.
1752. urodilo je: žita i raži 50 požunskih mirova, ječma, zobi i kukuruza
38 mirova, vina je urodilo 17 akova, rakije 18 pinti. Brojno stanje stoke:
16 volova, 11 krava, 10 junica, 15 konja, 51 svinja, 22 ovce i koze.
U razdoblju između 1730.–1753. g. župom u Vršendi upravljali su fra-
njevci. Njihova djelatnost bila je pozitivna glede šokačkog te i ostalog življa
u selu. Napad Srba nije zaobišla ni Vršendu, ne radi se o srpskom narodu
već o fanaticima koji šireći pravoslavlje pljačkali i ubijali su nevine ljude po

116 Conscriptio Domestica, Popisi iz feudalnoga doba, Arhiva Baranje, O Vršendi u tim
knjigama – oko 30 knjiga – možemo saznati detalje o strukturi naselja.

117 Hengl Ferenc, Versend község története 1687–1999, Pécs. Fünfkirchen, 1999. str. 14.
131