Page 132 - Grobja_i_grobovi

Selo je osnovano prije dolaska Mađara. Godine 1268. ime se nalazi u obli-
cima Wrsydh, Wersund. Ime je slavenskog podrijetla, uzeto od riječi vršiti,
koja je imala značajnu ulogu kod davanja imena. Stanovnici su bili Slaveni.
Pretpostavlja se kako su okolna sela koja su pripadala pečvarskom opatu
tu dovozila pšenicu na vršidbu. To je bilo središte vlastelinstva pa je vlaste-
lin tu držao pšenicu i slamu, duže od stoljeća. Na popisu sela pečvarskoga
opata Vršenda je na 10. mjestu. Mjesni kmetovi su vršili službu za Brnjovar,
koji je u doba Arpadovića bio središte županije. U to je vrijeme povlastica
naselja bio uzgoj grožđa.
Iz turskog poreznog popisa saznajemo imena stanovništva Vršende:
László Kiš i sin János, János Dankó i sin Lőrinc, Benedek Kis i sin Kálmán,
Benedek Tot i sin Péter, István Kovács, sluga Benedek, Pál Bogadić, Mihály
Tót i sinovi András i István, Albert Várda i sin Mihály, Bertalan Varga,
György Görbe i sin Jakob, János Görbe i sin Mihály, Kelemen Kis, udo-
vac Krisztián, udovica Zsóka, Sebestyén Ács. Dohodak iznosi 18 940 akča.
Među prezimenima dvojica su sa prezimenom Tot i Bogadić, ali se ne zna
jesu li su sačuvali hrvatski jezik.
Popisivač je 1 696 u selu našao 24 šokačkih obitelji sa 14 muške i 10 žen-
115
ske djece. Od stoke imaju 3 konja, 16 volova, 19 teladi, ovaca i koza 84, svi-
nja 121, košnica pčela 215. Posijano zemljište iznosi 15 jutara, još se može
obrađivati 110 jutara, neobrađivane zemlje ima 20 jutara. Vinograda ima
337 motika, još mogu obrađivati 150 motika, livade ima 56 kosa, šume
5 047 jutara. Iz toga se vidi da hrvatsko katoličko stanovništvo nije napu-
stilo selo.
Iz opisa kuruckog i rackog pustošenja možemo čitati da su Srbi svu stoku
otjerali, ljudskih žrtava nije bilo. Ne znamo da li ih je stanovništvo doče-
kalo ili se skrivalo u šumi. Sve je moglo biti moguće jer nisu otjerali svu
stoku. Stanovnici su: birov Iva Kovač, eškuti Stipan Klaić i Mijo Vuković,
ostali kmetovi: Franjo Bolmanac, Iva Šuvak, Ilija Tomi, Iva Bačvanin, Tomo
Bačvanin, Sigismund Babić, Gluj Tomin, Ilija Bunjevac, Mijo Baša, Mijo
Batanović, Mikola Barjaktar, Jakob Grain, Iva Ivatović. István Taba u popi-
su iz 1696. donosi samo broj stanovnika, ali bez imena pa ne možemo biti
sigurni jesu li navedeni kmetovi tu stanovali za vrijeme događaja.

115 Országos Levéltár, Baranya megyei decilis összeírásai, Budapest, 1969. str. 131-158.
130