Page 6 - Franovics_Revfalu_90
P. 6

révfalu tördelt javított-ujra2_Layout 1  2015.05.22.  14:58  Page 4






                Hrvatsko podravsko naselje Drvljanci se u povjesnim dokumen-
              tima prvi put navodi u 13. stoljeću; ime je dobilo po mađarskom na-
              zivu skela = rév + falu = selo. Imalo je razne vlasnike i prije i poslije
              osmanlijske vladavine (1543–1686); za vrijeme Rakoczyjeve bune po-
              četkom 18. stoljeća bilo je opustošeno; jedno je vrijeme pripadalo
              kraljevskom fisku u Beču, te pečuškom kaptolu i obitelji Drašković.
                Prema popisu Eleka Fényesa 1851. ovdje je živjelo 120 katolika
              (čitaj Hrvata, naime susjedni su Mađari mahom kalvini) i nalazilo se
              u sustavu Sigetskog kotara u Šomođskoj županiji, kasnije je naselje
              priključeno Baranjskoj županiji. Početkom 20. stoljeća imalo je blizu
              200 žitelja.
                Ovo selo ima dvojaki naziv, upravo kao i neka naselja u Slavoniji,
              koji se navode i u jednini i množini, evo ovako: Drvljance i Drvljanci,
              baš kao i susjedni Križevci i Martinci, što bi bila potvrda slavenskog
              jezičnog kontinuiteta, koji se prostire i na drugu stranu Drave.
                Drvljanci su 17. kolovoza 1767., za vrijeme vladavine kraljice Ma-
              rije Terezije (1740.–1780.), na hrvatskom (kajkavskom) dobili svoj
              urbar, koji je regulirao obaveze mještana od davanja raznih daća, do
              tlake („rabote”) i službe „foršponta” (možda je od ove riječi postala
              istoznačna podravska riječ „pošpon”) tj. davanje besplatne usluge
              kolima i volovima.
                Urbari (lat. urbarium) bili su vladarevi zakonski propisi koji su vrlo
              detaljno uređivali odnose između kmetova i feudalnih posjednika.
              Urbari Marije Terezije uvelike su poboljšali položaj kmetova prema
              gospodarima.
                Kmetovi su sve do Mađarske građanske revolucije 1848. godine
              morali podnositi razne feudalne namete, daće i slično.
                                                                             1
                Tada su u Drvljanicima živjeli ovi mještani: „Gyuro Zvonár  / 4,
                                               1
                               1
                                                                            1
                                                            1
              Mato Milosovics  / 8, Pavao Szalay  / 8, Iván Papp  / 4, Marco Kollár  / 8,
                            1
              Mató Jancsika  / 4” sa svojim brojnim obiteljima. U podravskoj obitelji
              („družini”), u tzv. obiteljskoj zadruzi, bilo je najmanje 8 članova pa
              čak i više.
              4
   1   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11