Page 20 - Franovics_Revfalu_90
P. 20

révfalu tördelt javított-ujra2_Layout 1  2015.05.22.  14:59  Page 18






              proizvoda je uvijek bilo u izobilju, držale su se dojne krave, ispaše je
              bilo dosta. A kada se stvorio od nečega kakav višak, tada se obično
              kazivalo: Od viška ne boli glava. Vladala je uglavnom naturalna pri-
              vreda. Podravski čovjek je sâm za sebe i svoju obitelj proizvodio sve
              potrebne namirnice, od hrane do tkanina, odjevnih predmeta,
              teks tila i tome slično.
                Pored svega toga valja računati i s novim migracijskim kretanjima,
              povećanjem broja stanovništva, dolaskom i nastanjenjem ljudi iz
              susjednih sela, ponajviše iz slavonske Podravine. Iz matičnih knjiga
              katolič kih župa u Lukovišću, Bogdašinu i Martincima postaje jasno
              da su ova hrvatska podravska sela bila međusobno povezana, dakako
              i sa selima s druge strane Drave, naime ženilo se i udavalo iz tih osam
              naselja i slavonskih. Vladala je endogamija koja je prerasla u eksoga-
              miju. Naši Hrvati u ranijim stoljećima nisu se miješali s Mađarima,
              ali poslije Drugoga svjetskog rata slika se promijenila i u tom pog -
              ledu, postali su mješoviti brakovi a lijepe Hrvatice često su se po -
              udavale za mađarske graničare koji su ih poslije odsluženja vojnog
              roka poveli sa sobom u svoj zavičaj. No, neki su se vojnici prizetili u
              ta naša sela, kao i Bakonji, koji je tako dobro usvojio mjesni marti-
              nački govor da ni rođeni Martinčani nisu ljepše i radije govorili na
              tom narječju.
                Okrčene su šume i isušene močvare, naročito poslije regulacije
              Drave, za vrijeme Marije Terezije, pružane su nove plodne oranice i
              livade. Regulacija je od 18. stoljeća potrajala sve do konca 20. stoljeća
              a isušena vodoplavna područja pripadala su inicijatorima ovog po-
              duhvata, tj. samim vlastelinima.
                Mještani pored obradivih zemljišnih površina bavili su se i ribo-
              lovom, stočarstvom, od jeseni su žirili svoje svinje u prostranim sla-
              vonskim šumama ili na svojim pašnjacima koje su krasili stoljetni
              hrastovi i u šumama, uzetih u zakup, odnosno svinje su u dravskim
              plićacima našle svoju hranu: gliste, kukce, žabe, jestivo korijenje,
              travu, ribe, školjke, ptičja jaja, ptičju mladunčad i slično. Muškarci iz

              18
   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24   25