Ovih se dana određuju, a dok listate ovaj broj Hrvatskoga glasnika, već su povučene ovogodišnje bodovne granice, pragovi ulaska prijavljenih kandidata na sveučilišta diljem Mađarske. Ove se godine prijavilo 111 tisuća više kandidata na mađarska sveučilišta, u odnosu na prošlu godinu putem e-sustava prijava. Većina prijavljenih želi studirati na preddiplomskome sveučilišnom studiju (BA), diplomskome sveučilišnom studiju (MA) ili su se prijavili na petogodišnje odnosno šestogodišnje studijske grupe i smjerove. S upisom na BA stječe se diplomu prvostupnik, a (s obzirom na smjer, studira se tri ili četiri godine, šest ili sedam, odnosno osam semestara).
Završetkom diplomskoga sveučilišnog studiju (MA) stječe se diploma magisterija struke (koji odgovara diplomi prema starom sustavu studiranja. MA se može upisati nakon prvostupničke diplome u istom znanstvenom području i kao nastavak prvostupničkog obrazovanja,čime se dobiva pravo na stručni naziv jer se završava stručni studij. Na sveučilištima s diplomom MA, odnosno petogodišnjeg ili šestogodišnjeg studija može se upisati poslijediplomski sveučilišni studij.
Svi prijavljeni s uzbuđenjem čekaju (ili su čekali) 26. srpnja, ali ima i onih koji su već sada sigurni da su prešli pragove i uspješno ostvarili pravo upisa na željeni smjer. U sustavu prijave na sveučilišta u Mađarskoj, kandidati mogu prijaviti tri različita smjera na različitim sveučilištima besplatno naznačujući njihov redoslijed, te još tri smjera za koje prijave trebaju uplatiti određeni iznos po smjeru. Oni koji nakon 26. srpnja nisu ostvarili svoje želje i snove, mogu se prijaviti na dodatni prijamni ispit čiji će pragovi ulaska biti obznanjeni krajem kolovoza. Kako bi uopće tko dospio na studij bilo prvostupnički bilo nepodijeljeni studij, treba imati najmanje 280 bodova prigodom prijave. Naravno, minimalni broj bodova nije jamstvo (garancija) besplatnoga studija, besplatno će studirati oni koji prijeđu bodovne granice i uđu u državne kvote temeljem rezultata četverogodišnjega školovanja i maturalne svjedodžbe. Oni koji ne prijeđu pragove, ali imaju dovoljan broj bodova koje raspisuju fakulteti, mogu studirati uza semestralnu nadoknadu školarine koju određuju fakulteti. U Mađarskoj na nekoliko sveučilišta ima mogućnost izobrazbe prvostupnika slavistike (BA), magistra smjera hrvatskoga (MA) te od lani opet nepodijeljenoga nastavničkog smjera hrvatski jezik i književnost u mogućoj kombinaciji (ponuđenoj) s ostalim strukama (smjerovima), i to na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Pečuhu, Filozofskom fakultetu Sveučilišta „Loránd Eötvös” i na Zapadnomađarskome sveučilištu na Odjelu za Pedagogiju „Dániel Berzsenyi”. Ne zaboravimo ni obrazovanje odgojiteljica i učiteljica (hrvatskih) na Visokoj školi „József Eötvös” u Baja. Listajući dostupne podatke, ne vidimo prevelik interes za spomenute studijske grupe.
Branka Pavić Blažetin
