Narodnosni su izbori iza nas, hrvatski. Dana 12 listopada izabrali smo na mandat od pet godina hrvatske zastupnike, mjesnih, teritorijalnih i Hrvatske državne samouprave. Ovi su izbori pokazali kako među Hrvatima u Mađarskoj postoje dvije političke opcije te kako su oni duboko podijeljeni na dva «područja», s jedne strane tri županije: Željezna, Đursko-mošonsko-šopronska i Zalska, a s druge strane grad Budimpešta, Peštanska, Šomođska, Baranjska i Bačko-kiškunska županija.
Sa sobom su donijeli i niz pitanja na koja politički analitičari, kada bi se prihvatili posla, morali bi zasukati rukave. Mađarski javni mediji jedva su se bavili spomenutim izborima, u matičnoj domovini da i ne govorimo.
Što se tiče riječi, biranja birali smo u prvom redu na mjesnoj razini tamo gdje je bilo više kandidata od mogućih izabranih te na državnoj razini između dviju lista. Dok je na mjesnoj i teritorijalnoj razini unaprijed bilo podijeljeno «glasačko područje», izuzev dva-tri odstupanja, naime u Petrovom Selu su se našla i tri Savezova kandidata na mjesnoj razini uz kandidate Izborne koalicije, a dvoje-troje kandidata imala je i segedinska Hrvatsko-mađarska udruga te četvero kandidata Društvo sv. Ladislava iz Stolnog Biograda. Politički nonsens bili su kandidati koji su na mjesnoj razini krenuli u bojama Izborne koalicije, a na državnoj listi u bojama Saveza Hrvata.
Od registriranih hrvatskih birača 10 599 njih 7 539 izašlo je na izbore, što je znatno više od državnoga prosjeka izlaznosti na mjesne izbore. Izlaznost na Savezovim područjima bila je veća nego na drugoj strani. Savez je bolje pokrenuo svoju biračku bazu i odnio pobjedu po broju osvojenih mandata na mjesnoj, teritorijalnoj i državnoj razini. Kod mjesnih hrvatskih samouprava tek je u nekoliko naselja bilo uzbudljivo, glede ulaska kandidata u njihov sastav, kod teritorijalnih lista nije bilo problema ni konkurencije, prvih sedam imena s lista dobili su mandate, a kod državne razine Savez je osvojio 15, a Izborna koalicija 8 mandata. Ovi su izbori pokazali stupanj pripremljenosti, organiziranosti i želju za pobjedom na državnoj razini.
Gledajući imena izabranih kandidata u sastav buduće HDS-ove Skupštine, brojim šest koji će prvi put biti HDS-ovi zastupnici. To su Savezovi kandidati: Ivan Gugan, Stjepan Blažetin, Ana Gojtan i Robert Ronta te dvoje kandidata Izborne koalicije: Gordana Gujaš i Rajmund Filipović. Ima i budućih zastupnika koji su do sada bili u svim sastavima HDS-a, a ima i dosta njih koji su bili već u jednom, a neki u više mandata već HDS-ovi zastupnici.
Ispod trideset godina nema kandidata, ispod četrdeset njih troje, između 40 – 50 njih sedmero, ali uglavnom na vratima pedesetih, između 50 – 60 njih devetero, a iznad 60 njih dvoje.
Najviše glasača izašlo je na izbore u Petrovom Selu, njih 334, a najviše glasova među kandidatima na mjesnoj razini dobila je Ana Škrapić Timar u Petrovom Selu – 267. Ima i mjesta gdje su birači u 98 % izašli na biralište, a ima i samouprava koje će biti utemeljene s manje od deset izašlih hrvatskih birača koji su birali troje kandidata.
Branka Pavić Blažetin
