Iza dana smo koji se obilježava i na međunarodnoj razini, Međunarodnog dana žena, koji je to odlukom Ujedinjenih naroda iz 1975. godine. Novi Zeland prvi je dao pravo glasa ženama 1893. godine. Međunarodni dan žena slavi se 8. ožujka u znak sjećanja na prosvjede američkih radnica u Čikagu 1909. godine i njujorški marš više od 15 tisuća žena koje su tražile kraće radno vrijeme, bolja primanja i pravo glasa. Prvotna zamisao postizanja potpune radne jednakosti za sve žene diljem svijeta još ni danas nije niti shvaćena niti ostvarena. Nejednakost plaće muškaraca i žena i dalje postoji u brojnim zemljama, a žene i dalje nisu jednako zastupljene ni u politici ni u poduzetništvu. Žene su potlačene i glede obrazovanja i zdravlja, a nasilje nad ženama je svakodnevno.
Svaku je suradnicu na stolu dočekalo cvijeće, pišu mnogobrojni portali, donose se vijesti i fotografije osvrćući se na dužnosnike muškarce koji su tako „počastili“ svoje kolegice.
Radi se o formalnim stvarima, bez većega sadržaja. Kako stojimo po stvarnoj ravnopravnosti žena i muškaraca u našem društvu? IlU 13 zemalja svijeta nema nijedne ministrice u vladi, a među njima je i Mađarska. i u našoj hrvatskoj zajednici u Mađarskoj? Po zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, od 26 744 građana koji se na neki način vežu uz hrvatsku narodnost muškaraca ima 12 471, a žena 14 303. U dobi ispod 14 godina te 2011. godine bilo je 1108 muške i 1090 ženske djece, dakle ukupno 2198 djece. U dobi od 15 do 39 godina glede spola umalo jednakim brojkama zastupljena su oba spola: 3635 muškaraca i 3699 žena, njih ukupno 7334. U dobi od 40 do 59 godina 4484 muškarca i 4325 žena, a u dobi iznad 60 godina naglo raste broj žena: 5189 u donosu na broj muškaraca 3244. U nastavničkim zborovima pa tako i među prosvjetarima koji predaju hrvatski jezik iznad 90 % su žene. Na čelu ustanova i tvrtki u održavanju Hrvatske državne samouprave od devet voditelja osam je muškaraca i jedna žena. Žene, Hrvatice u Mađarskoj, nemaju svoju udrugu koja bi zastupala njihova prava, u hrvatskim medijima većinom su žene. Tako u našem Centru na njegovu je čelu i žena, a od trenutno četvero novinara jedan je muškarac i tri žene. I tako dalje... U vrhovnome političkom tijelu Hrvata u Mađarskoj od 23 zastupnika osam su žene, dakle tek trećina. Jedna je u dobi iznad 60 godina, jedna u dobi od 15 do 39 godina, a njih šest u dobi od 40 do 59 godina. S obzirom na broj žena kod ukupnoga hrvatskog pučanstva u Mađarskoj, ovo su poražavajuće brojke njihove podzastupljenosti, a još se nisam dotakla takozvane „civilne“ sfere. Živimo u izrazito „muškom“ okruženju sa slabim i „jedva“ čujnim glasom žena.
Od Drugoga svjetskog rata naovamo na čelu vrhovnih političkih i civilnih ustrojstava Hrvata u Mađarskoj nije bilo žena. Kao digresiju napomenimo kako danas u 13 zemalja svijeta nema nijedne ministrice u vladi, a među njima je i Mađarska, prema podacima koje su objavili Međuparlamentarna unija (IPU) i UN Women.
Hrvatski premijer Plenković prilikom ovogodišnjeg Dana žena kazao je kako po zastupljenosti žena želi da hrvatsko društvo pokazuje iste pokazatelje kao što je to na razini EU-a, i to u pogledu zaposlenosti i studiranja, završavanja fakulteta i utjecajnih položaja u ustanovama, politici, gospodarstvu i svim područjima života.
Branka Pavić Blažetin
