Na državnim javnim servisima, MTVA, televizijskim i radijskim, 10. svibnja bio je u znaku kultura narodnosti. Kroz dnevna javljanja preko televizijskih kanala Duna, Duna Word, M1, M2 i radijskih Radio Kossuth, Radio Petőfi i Radio Bartók cjelodnevnu tematsku emisiju naslova Dan narodnosnih kultura, gledatelji i slušatelji mogli su se upoznati s gastronomijom, plesom, običajima i još nekim zanimljivostima iz života narodnosti u Mađarskoj, koji su svi odreda predstavljeni uglavnom obučeni u narodne nošnje, uz glazbene «sastave», kuhanje a poneki i uz kratak(e) portrete poznatih ljudi iz javnoga života narodnosnog podrijetla...
Istoga je dana u sklopu spomenutoga programa predsjednik Mađarskog parlamenta László Kövér dao izjavu za državne javne servise ističući kako mađarski (narodnosni) model može biti minimum za ostale europske zemlje, te reče kako u većini europskih zemalja narodnosti nemaju ni toliko prava koliko u Mađarskom parlamentu, stoga bi bilo dobro kada bi u ostalim europskim zemljama «bio minimum to što mi možemo pružiti narodnostima».
U svojoj izjavi László Kövér naznačio je kako Parlament u svakom slučaju podržava da se na javnim državnim servisima bar jedanput godišnje istaknuta pozornost posveti narodnostima u Mađarskoj te skrene pozornost na kulturu trinaest narodnosnih zajednica u Mađarskoj.
Odgovarajući na pitanje, kazao je ako u Mađarskom parlamentu narodnosni glasnogovornici predlože na prihvaćanje i u Parlamentu potaknu, može biti organiziran jedan narodnosni dan.
Kövér je istaknuo kako je parlamentarno predstavništvo narodnosti tijekom dva desetljeća bio ustavni propust, i kako je trebala dvotrećinska većina da bi se to ostvarilo. Kazao je i to da je glasnogovorništvo (predstavništvo bez prava glasa) svaka narodnost ostvarila automatski, jer od trinaest narodnosti kod devet nije postojala ni matematička mogućnost ostvarivanja samostalnog, u svoj punoći parlamentarnog zastupništva. Dodao je kako je proteklo vrijeme kratko da bi se moglo kazati je li sadašnji sustav (institucija narodnosnoga glasnogovornika u Mađarskom parlamentu) ispunio očekivanja.
Po njemu narodnosni parlamentarni glasnogovornici «pokušavaju utabanati do sada nepoznati put». Dodao je da su narodnosni glasnogovornici u proteklom razdoblju bili poticajniji, i to ne samo glede zakona koji za predmet imaju narodnosti nego primjerice i u svezi sa zakonom o državnom proračunu.
Branka Pavić Blažetin
