Jeste li znali da se psiholog Cliff Arnall poslužio matematikom i izračunao da je upravo treći ponedjeljak u siječnju najdepresivniji dan u godini. Tako je 19. siječnja osvojio ovu neslavnu titulu jer ljudi počinju osjećati posljedice duge zime, polagano shvaćaju da su tijekom praznika ispraznili bankovne račune, a plaća je još daleko. Na depresiju, potištenost utječe i globalna ekonomska kriza, te kriza duhovnosti.
Kao grom iz vedrog neba odjeknula je mjera švicarske narodne banke koja je ukinula u prvoj polovici siječnja minimalni tečaj švicarskoga franka od 1.20 za euro. Odluka je izazvala potres na valutnom tržištu, a rast tečaja franka izazvao je šok kod onih koji imaju kredite u švicarskoj valuti. Mađarska je vlada navrijeme izbjegla katastrofu. Naime, prije desetak godina mađarski su građani masovno dizali kredite u švicarskim francima, stoga je vlada omogućila dužnicima da kredite u stranim valutama konvertiraju u kredite u domaćoj valuti po fiksnom (povoljnom) tečaju, štoviše, u proljeće 2015. dužnicima će početi stizati i odštete zbog nepravednih postupaka banaka.
Hrvatske je građane ovih dana (zadužene kod banaka) zahvatila kriza zvana «švicarski franak». Hrvatski tisak ovih dana hvali mjere mađarske vlade poduzete za spas dužnika zaduženih u švicarcima.
Krajem prošle godine vladinom odlukom krediti denominirani u francima i eurima pretvoreni su u kredite u forintama po fiksnom tečaju ispod tržišne vrijednosti, tako da sadašnja promjena tečaja švicarskoga franka nema utjecaja na kredite, koji iznose deset milijardi eura. Kućanstva u Mađarskoj zasada imaju još 540 milijardi forinti (1,7 milijardi eura) kredita u francima, a najvećim dijelom riječ je o kreditima za automobile, te su ovi dužnici ipak pogođeni
Pretvorbe kredita (konvertiranje provedeno je po 256,6 forinti za švicarski franak te 309,0 forinti za euro) počele su odlukom Monetarnog savjeta da središnja banka za pretvorbu mora bankarskom sektoru osigurati devet milijardi eura, potom je središnja banka sa sudionicima procesa sklopila ugovor kojim se obvezuje da će im osigurati iznos potreban da se umanji tečajni rizik operacije, a zauzvrat su se kreditne ustanove obvezale da će novac za konvertiranje kupiti od nje, a ne na deviznom tržištu.
Ministarstvo gospodarstva tada je najavilo i gašenje kredita u stranim valutama. Na temelju odluke Vrhovnog suda, vlada je odredila da banke – njih oko 400 – moraju obeštetiti korisnike, što bi označilo i posljednji korak u gašenju kredita u stranim valutama. Središnja banka izdvojila je tri milijarde eura iz pričuve radi potpore bankama.
Pripremila: Branka Pavić Blažetin
