Razgovarala: Branka Pavić Blažetin
Rekli ste mi kako je ovo Vaš prvi posjet nekoj zemlji/državi izvan Hrvatske otkada ste na čelu Hrvatskoga sabora.
Istina. Moj je prvi službeni posjet u funkciji predsjednika Hrvatskog sabora danas ovdje u Mađarskoj. A prvi sastanak koji imam u Mađarskoj u ova dva dana, jest sastanak s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj, tako da sam vrlo zadovoljan. Ima to određenu simboliku, kako zemlja koju sam odabrao, tako naravno i susret s predstavnicima Hrvata kao prvi susret u okviru moga posjeta.
Odnosi između Republike Hrvatske i Mađarske vrlo su dobri, prijateljski. Veže nas dugogodišnje prijateljstvo, naši odnosi imaju duboke povijesne korijene, a posebno pamtimo ulogu Mađarske u procesu borbe za samostalnost Republike Hrvatske, tako i velika pomoć Mađarske u procesu pristupanja Hrvatske u Europsku uniju. I danas su brojni kontakti, brojna područja u kojima smo ostvarili vrlo visoku razinu suradnje: manjinska problematika, kulturna suradnja, turizam, prekogranična suradnja, tako da Hrvatska veliku pozornost posvećuje odnosima s Mađarskom. Nadamo se da i ona otvorena pitanja koja postoje, također ćemo tako uspješno rješavati u nadolazećem razdoblju kako bi odnose mogli onda ocijeniti besprijekornim.
Prvoga dana Vašega posjeta sastali ste se, kako ste i sami kazali, s predstavnicima Hrvata u Mađarskoj. Vjerujem da ste bili upoznati s položajem Hrvata u Mađarskoj i onime što ih karakterizira. Mene bi zanimalo koji su oni problemi s kojima su Vas upoznali predstavnici Hrvata u Mađarskoj. Na što su oni stavili naglasak?
Ja sam već dugi niz godina upoznat s problematikom manjina, a posebno i s pozicijom Hrvata u Mađarskoj. Evo jednog interesantnog detalja, naime u devedesetim godinama sam radio u Ministarstvu vanjskih poslova i tri godine sam bio savjetnik za Mađarsku. Danas sam razgovarao i s gospodom Guganom, Heppom i Ostrogoncem, predstavnicima Hrvatske državne samouprave, predstavnikom Saveza Hrvata u Mađarskoj i glasnogovornikom hrvatske nacionalne manjine u Mađarskom parlamentu. Oni su me informirali o statusnim pitanjima, o čitavom nizu pitanja od političkog predstavništva, od predstavništva Hrvata na lokalnoj razini, o položaju škola, vrtića, srednjih škola, tu je naravno i čitav niz kulturnih manifestacija i organizacija koje djeluju, a predstavljaju Hrvate u Mađarskoj. Čini mi se da su zadovoljni razinom ostvarenih prava, svjesni da je velik put prijeđen od demokratskih promjena i u Hrvatskoj i u Mađarskoj i da je mnogo toga napravljeno. Naravno da još ostaje i puno posla. Razgovarali smo o Hrvatskom kazalištu u Pečuhu, izgradnja kojeg je u završnoj fazi. Bit će to jedna vrlo važna institucija za Hrvate. Njih zanima naravno da održe svoja prava da ih unaprijede u onom djelu u kojem to mogu učiniti. Hrvatska strana, hrvatska država jednako tako sa svojim mogućnostima i financijskim kapacitetima nastojat će pomoći koliko god može.
U Vašem je društvu i zastupnik Mađara u Hrvatskoj, gospodin Robert Janković. Vi kao predsjednik Hrvatskoga sabora imate mišljenje da i Hrvati jednako tako trebaju imati punopravnog zastupnika u Mađarskom parlamentu. Vjerujem kako ćete o naglasiti u svojim razgovorima s kolegom Kövérom i Áderom.
Treba voditi računa o tome da svaka država pokušava na najbolji mogući način riješiti pitanje zaštite manjinskih prava. Hrvatska se opredijelila za model u kojem predstavnici nacionalnih manjina imaju svoje punopravne zastupnike u Hrvatskom saboru. Mađarska to rješava na nešto drugačiji način. Dakle, nema zastupnika nacionalnih manjina koji imaju pravo glasa, nego su tamo njihovi predstavnici ili glasnogovornici. Čujem da ih ima trinaest, dakle da svaka nacionalna manjina ima svoga glasnogovornika. Kako će Mađarska rješavati to pitanje u budućnosti, to je ipak unutarnja stvar same Mađarske. Nama je naravno važno da se sva prava: politička, kulturna, obrazovna Hrvata u Mađarskoj zadrže na ovako visokoj razini ili da se unaprijede tamo gdje je to moguće. Bitno nam je isto tako da na lokalnoj razini hrvatskoga predstavništva u Mađarskoj ostanu sadašnji visoki standardi. To je ono, recimo, što Hrvatska nema, a Mađarska ima, naime kazali su mi kako u svakom mjestu gdje ima trideset Hrvata oni mogu oformiti hrvatsku samoupravu, dakle to je vrlo visok standard. Kazali su mi da i sama država i lokalna sredina financiraju onda lokalnu samoupravu. Što se tiče parlamentarnog predstavništva, ja bih volio da Hrvati imaju punopravno pravo glasa, nadam se da će se to u budućnosti dogoditi, ali ponavljam još jednom, ipak je ovo Mađarska i oni odlučuju ovdje kako će manjine biti zastupane, braniti prava nacionalnih manjina.
Hrvatski sabor ima Odbor koji je zadužen za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Koje su kompetencije Odbora kojim bi mogli približiti Hrvate Hrvatskoj pa i Hrvatskom saboru? U čemu bi mogli pomoć?
Hrvatska ima jako puno sunarodnjaka koji žive izvan Hrvatske, bilo da su dijaspora ili da su autohtone manjine, kao što je ovdje u Mađarskoj, i naš je interes i moralna obveza da s tim ljudima razvijemo što je moguće bolje odnose, sadržajnije odnose, da im budemo potpora, da osjećaju da se njihova matična država o njima brine i da pomaže u onolikoj mjeri koliko je to nama moguće. Dakle, sva vrsta suradnje, bilo da je ona politička, još jednom ponavljam, kulturna, obrazovna, sve ono što se tiče zaštite identiteta Hrvata u Mađarskoj, zadaća je našeg Odbora.
Što ste spremili za razgovore s mađarskim kolegama, predsjednikom Mađarskog parlamenta i predsjednikom Mađarske?
Mi smo predstavnici zakonodavnog tijela, predstavnici naroda, dakle naše teme idu vrlo široko i mi smo ti koji stvaramo, a zapravo u prostor stvaramo ozračje u kojem će predstavnici izvršne vlasti, dakle predstavnici vlada, premijeri moći dogovarati ona teška politička pitanja. Dakle, smisao ovog posjeta u prvome redu jest da pokažemo da nam je itekako stalo do razvoja prijateljskih, dobrosusjedskih odnosa s Mađarskom, da želimo da ti odnosi imaju što manje otvorenih pitanja, pa i to će biti moja ključna poruka, istaknut ću i uspješno rješavanje manjinske problematike, prekograničnu suradnju, turizam, kulturu, dakle cijeli niz područja u kojima Hrvatska i Mađarska odlično surađuju, a naša je zadaća kao predstavnici parlamenata da to istaknemo i da stvorimo jedan okvir u kojem će onda rješavati i ona otvorena pitanja bez pretjerane napetosti.
