Page 5 - Kalendar_2019

„Čvarsto” na noge s materinskim jezikom

Kaže mi jedna pedagoginja govoreći o usađivanju hrvatskoga jezika i samobitno-
sti u učenika koji pohađa hrvatsku dvojezičnu školu u Mađarskoj, kako uzalud
ona „poji” Preradovićeve stihove učeniku koji je u školu došao bez znanja mate-
rinskoga jezika iz obitelji koja nije hrvatska, niti poznaje odrednice hrvatskoga
nacionalnog bića. U jeziku se prepoznajemo i oblikujemo, osiguravamo svoju na-
cionalnu stalnost...
Ljub’ si, rode, jezik iznad svega, / U njem živi, umiri za njega! / Po njemu si sve
čto jesi: / Svoje tielo, udo svieta, / Bus posebnog svoga cvieta / U naroda silnoj
smjesi. / Bez njega si bez imena, / Bez djedova, bez vnuka. / U prošasti sjena puka,
/ Ubuduće niti sjena!, pjeva Preradović.

Mi smo malo Latini, malo Nemci, malo Taliani malo Magjari i malo Slavjani, a
ukupno, iskreno govoreći, nismo baš ništa! Martvi jezik rimski, a živi magjarski,
nemački i latinski – to su naši tutori, živi nam groze, martvi darži nas za garlo,
duši nas, i nemoćne nas vodi i predaje živima u ruke. Sada imamo još toliko sile u
nami suprotstaviti se martvomu, za mala nećemo moći nadvladati žive, ako se
čvarsto na naše noge ne stavimo, to jest, ako naš jezik u domovini neutvardimo i
njega vladajućim neučinimo.˝ Ovo su riječi Ivana Kukuljevića Sakcinskog kojima
se na posljednjemu staleškom zasjedanju Hrvatskoga sabora 1843. godine, prije
176 godina, obratio svima nazočnima. Bio je to njegov politički program. U svom
istupu bio je nadasve kritičan, znao je kako je pogubno za Hrvate da krajem 19.
stoljeća hrvatski krajevi nemaju zajednički standardni jezik. Vrijeme je to jačanja
nacionalne svijesti, vrijeme rađanja moderne hrvatske nacije, pojačane brige za
narodni jezik kao važan dio nacionalne samosvojnosti. Kukuljević Sakcinski po-
zvao je svojim govorom na uvođenje hrvatskoga jezika u škole i urede te postupno
i u javni život.

I danas mi, Hrvati u Mađarskoj, možemo učiti iz spomenutoga govora. Jer hr-
vatski se jezik gubi u hrvatskim obiteljima, vrtićima, školama, ustanovama, iz
političkog i javnog života Hrvata u Mađarskoj. Sačuvajmo ga zajedno listajući i
stranice Hrvatskog kalendar 2019. „oaze hrvatske pisane riječi u Mađarskoj” koju
punimo svježom izvorskom vodom u listopadu 2018. godine.

Branka Pavić Blažetin

2019 HRVATSKI KALENDAR 5