Page 119 - Kalendar_2017

33-121_Layout 1 2016.11.04. 11:52 Page 117

materinskoga jezika u obi telji
– značajka je svih povijesnih
hrvatskih naselja di ljem da -
naš nje Mađarske. Jezik se
ubrzano gubi, gotovo ga i
nema u svakodnev nom saob -
raćaju. I običaji koji se oživ -
ljavaju u znaku su pjesme, a
ne uporabe mate rinskoga
jezika, a upravo je materinski
jezik sastavnica nošnje, obi -
čaja, jer bez po zna vanja jezika
običaj je tek scenski prikaz... U
Kašadu zato još ima djedaka i
baka premda je iz dana u dan
sve manje šokačkih Hrvata.
Mladenci s majkama: Andreom Grekša
Os tarjelo hrvatsko stanov -
i Timeom Horvat Takács
ništvo, bez vrtića, škole, vjer-
skih obreda na materinskom jeziku. Kako opstati i pokazati da smo ovdje? Posljednji
Mohikanci još šiju i vezu narodnu nošnju, te pokušavaju sačuvati sjećanja.
Još prije nekoliko godina počeli smo razmiš ljati kako bi oživili koreografiju kašadskih
svatova, kaže predsjednica Hrvatske samouprave Zorica Gavaler. Mnogo smo razgovarali
o tome s „Tanacovim“ voditeljem i koreografom Jozom Savaijem. Ovom danu prethodio je
naporan sakupljački rad. Od kuće do kuće smo išli, ispitivali starije koji još znaju kako je to
bilo nekada u kašadskoj svadbi, bilježili, šivali nošnju, vježbali... I tako smo zajedničkim
snagama, skupa Hrvatska i Seoska samouprava, na čelu s načelnikom Zoltanom
Bošnjakom priredili Kašadski svatovac. Od pomoći nam je bio KUD Tanac, članovi KUD-a
Ladislava Matušeka, koji su danas bili naši gosti, mnoge žene iz neka dašnjeg Semartina
koje danas žive u Pe -
čuhu, Šiklošu, te prateći
or kes tar KUD-a Tanac,
prijatelji iz susjednoga
Baranjskog Petrovog
Sela. Osamdesetak je
ljudi obuklo prelijepu
šokačku nošnju našega
kraja.
Na čelu svatova, ka -
ko to i priliči u Kašadu,
bili su barjaktar i barjak-
tarica koji su sa svatovi-
ma krenuli po kuma i
kumu. Kum bi podijelio
vina, a kuma bi ponijela
Svadbena je povorka prošetala kašadskom ulicom. tortu od šećera. Onda

2017 Hrvatski kalendar 117