Page 76 - Grobja_i_grobovi

U povelji od 1305. g. poznato je kao Lotard, Lotharth, Lothard, Luchard.
Nije dokazano i potvrđeno da je selo ime dobilo od Nijemaca – Lotaring –
to je previše rano. U južnom Prekodunavlju u tim stoljećima nećemo naći
ime naselja njemačkog korijena. Podrijetlo imena vjerojatno treba tražiti u
židovskom krsnom imenu Lot, ali je moguće da dolazi od lotera, što znači
neurednog (pijanac, lopov, bludnik) čovjeka. U popisu papinskih desetina
navedeno je Lotard. U županiji se ime vodi kao Lota, Lotha. Kasnije se na-
lazi kao prezime Lotarac. Povelje spominju stanovnike sela kao „lotarski
plemići” koji su više puta postali žrtve silnika koji su popalili i uništili selo,
o čemu su izvršene istrage. U tom stoljeću već imaju crkvu, svećenik od
89
1332. g. plaća papinsku desetinu. Nemamo pouzdane podatke o stanov-
ništvu čak do 16. stoljeća. O stanovništvu nas informiraju prije svega turski
porezni popisi koji navode u selu 10 poreznika: Gombos János, Szárnya
Lukács, Szőke György, Kis Albert, Bodrogi Bálint, Szőke Imre, Kassai Pál,
Antal János, Varga András, Siveg András. Broj im se 1662. nije smanjio.
Selo je 1561. bilo imanje pečuškog kaptola. Kmetovi imaju 4 imanja, želira

ima 2 osobe. Porez plaćaju tvrđavi Siget: 6 mjerice žita i 3 ft. Turski gos-

podar zvao se Mustafa Kokić, a od svake kuće dobio je 1 ft., 1 pintu masla,
rabotu i desetinu uroda. Nakon protjere Turaka zemljoposjednik postaje
obitelj Batthyany.
Poslije protjere Turaka broj stanovnika znatno se smanjio. Popisivač je
našao 3 obitelji koje obrađuju 9 jutara zemlje, livade 12 kosa, ali ima još za
300 kosa i šume 4 jutra, a od stoke imaju 1 konja, 5 volova, 3 krave, 3 teleta i
4 svinje. Kako bi napučio selo, grof Batthyany je godine 1701. na imanje na-
selio 6 obitelji mladih doseljenika. Nikola Bošnjak prošle je godine došao iz
Bosne. Djece nema, ima 2 vola i 1 svinju. Stojan Slovenac došao s područja
Koroš prošle godine, ima muško dijete od 4 godine, s njime stanuje oženje-
ni brat, a imaju 1 vola, 2 krave, 2 teleta i 1 svinju. Vukša Majstor iz Bosne

89 U tim godinama u geografskoj matičnoj domovini Šokaca u Bosni širenje Bosne pre-
staje smrću kralja Tvrtka I. 1391. godine, kada se zaustavlja i njezin uspon. Goran Rem i
Valdimir u svojoj knjizi o šokačkoj povijesti, kulturi i književnosti pišu slijedeće: Poznata
uzrečica „Šaptom Bosna pade” potječe iz 15. stoljeća i u vezi je sa slomom srednjovjekovne
bosanske države. U proljeće 1463. kralj Stjepan Tomašević predao se Turcima u Ključu na
rijeci Sani. Detaljnije vidjeti, Goran Rem – Vladimir Rem, Šokci u povijesti, kulturi i knji-
ževnosti, Šokačka grana Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski
fakultet u Osijeku, Osijek, 2009. str. 24.
74