Page 166 - Grobja_i_grobovi

i vršidbe pripada 8. dio (ris), nadnica kosidbe je 48 krajcara, kopanje 26
krajcara, oranje od jutra 2 forinte. Na Dravi pet vodenica melju pšenicu, na
dan po 5 p. mirova.
Šokačko je stanovništvo 1960-ih godina prije svega zbog romskih dose-
ljenika napustilo selo. Neki su se nastanili u susjednim selima, a veći dio
je kupio kuće u Šiklošu i tu se zaposlio. To se iseljavanje, ta se migracija
1970-ih godina u tolikoj mjeri pojačala da su tendencije glede promjene
etničke strukture sela bile jasne i vidljive. Do tih promjena etničke struk-
ture dolazi i u nekim drugim, nekada karakteristično šokačkim naseljima.
Ta je pojava primjetna ne samo u Baranji nego i u drugim područjima gdje
Hrvati žive u Mađarskoj. Ove su etničke, demografske promjene primjetne
u Podravini, u nekim naseljima Zale i Bačke. Analizirajući karakteristike
i zakonitosti tih promjena suočit ćemo se s time da se ne radi samo o pri-
126
rodnim kretanjima šokačkog pučanstva nego i o specifi čnim odnosima
pojedinih entiteta.
Romi su bili pravoslavne vjere, ali nisu plaćali porez parohiji koja ih je
zbog toga napustila. Tada su prešli na katoličku vjeru, govore beaškim je-
zikom koji je arhaična vrsta rumunjskog govora. Danas imaju župnika koji
stanuje u selu. Zbog te promjene pučanstva, zbog stopostotne promjene
etničke strukture nekadašnje šokačko selo Semartin danas je u etničkom
smislu postalo čisto romsko naselje. Šokaca ima jedino na seoskom gro-
blju. 127

126 O prirodnim kretanjima opširnije vidjeti, Jakov Gelo, Demografske promjene u Hrvat-
skoj od 1780. do 1981. g. Globus, Zagreb, 1987. str. 115-174.
127 Mnoga groblja odnosno pojedini dijelovi groblja gdje su pokopani Šokci napuštena su,
s izumiranjem šokačkoga življa ta groblja, ti dijelovi groblja puni su korova, jedino što je još
prisutno to je duša onih Šokaca koji počivaju u toj lakoj zemlji.
164