Page 125 - Grobja_i_grobovi

napretka ali radi što boljeg uroda trebalo je relativno efikasno organizirati i
113
donekle specijalizirati znanja potrebna proizvodnji.
Vlastelin je 1780. s kmetovima sela sklopio pisani sporazum o mogućno-
sti otkupa nekih obveznih tlaka. O iznosu ne znamo ništa jer sporazum nije
pronađen. Jedan dan rabote mogli su otkupiti za 9 krajcara, tlaku prijevoza
za 18 krajcara, rabota kućnog želira je 18 dana ili 12 krajcara. Beskućni želir
je jednu rabotu mogao otkupiti za 10 krajcara. Za prijevoz desetine uroda
ništa nisu obračunali jer se to moglo obaviti za pola dana. Tlaku prijevoza
od 4 dana kod prijevoza pšenice obračunali su za svaki dan 18 krajcara, a
onu od 45 dana mogli su zamijeniti za osobnu rabotu od 90 dana. Davanja
vlastelinskoj kuhinji: pijetlove, piliće, jaja i maslo morali su isplatiti u nov-
cu, po domaćinstvu 57 krajcara u 4 dijela. Za voćnjake i šljivike plaćali su
5 krajcara, za povrtnjake od 2 p. Mirova 10 krajcara.
U vrijeme cenzusa 1786. broj stanovnika je 260 osoba, od toga je mađar-
skih kalvina 82. Broj težačkih domaćina je 43, kuća ima 46. U jednoj kući
stanuju većinom po 2–3 obitelji. 1774. je izvršena izmjera. Broj posjeda je
30, po cijeli posjed ima 16 domaćina, 3/4 posjeda 1 domaćin, po pola po-
sjeda 24 domaćina, po 1/4 posjeda 5 domaćina. Broj kućnih želira je 4,
beskućnih želira 3. Oranica I. klase ima 1 468 jutara, 2/3 površina posiju,
a 1/3 ostave na ugaru. Za svako jutro oranice daju 2 dana tlake. Pašnjak je
III. klase, dovoljan za 127 krupne i 102 grla sitne stoke. Livade su III. klase
veličine 90 kosa, urod iznosi 90 kola sijena. Broj stoke je: konja 50, vola 43,
krava 11, svinja 74, ovaca 88. Vinogradi su II. klase veličine 102 motike.
Daju desetinu i devetinu od svih uroda.
Kuće su pravili od naboja i od prijesne cigle, drva potrebna za građu do-
biju od vlastelina besplatno. Tlaku sječe drva odrađuju u šumi Racmečke.
Dužni su nasjeći i dovesti svećeniku 4 ¼ hvati i za vojsku 2 ¾ hvata drva.
Uobičajena „božićna” drva, 1 hvat, prevoze u biskupski dvorac za 1,50 ft .
Selo mora izdržavati 2 vojnika kojima daju hranu, ležaj i sijeno. Birov ima
povlasticu neplaćanja poreza, eškuti to nemaju. Dio stoke uzgajaju sami,
114

113 S problematikom podjele rada mnogi su se znanstvenici bavili. Adam Smit, Karl Marx,
Max Weber i mnogi drugi su detaljno analizirali vrline i mane podjele rada.
114 O vrtlarstvu i uzgoju životinja u Hrvata piše Zoltán Fehér. Detaljnije vidjeti, Zoltán
Fehér, Povrtlarski i trgovinski Baćin, Etnografi ja Južnih Slavena u Mađarskoj, Budimpešta,
1975. str. 11-23.
123