Page 110 - Grobja_i_grobovi

Jedno je od staroslavenskih naselja. U povelji 1296. nalazimo oblike imena
Kathl, Katjh, Kach. Pečuški kaptol 06. listopada 1296. g. u jednom dopisu iz-
108
vješćuje kralja Endre III. da su razorena naselja Katolj, Hasság i Kémend.
Ime sela odnosi se na krsno ime Kata, a ne Katalin koje bi odgovaralo ma-
đarskom govoru. To znači da ne možemo isključiti slavensko življe u tim
stoljećima. Moguće je da je to ime zaštitnice crkve. Temeljem dokumenata
možemo reći da je Katolj 1296. pripadalo veleposjedniku Ovari i ima funk-
109
ciju naselja. Selo je imanje pečvarskog opata i pečuške biskupije, ovdje
su dolazili redovnici benediktinci. Po desetinskom popisu iz 1336. selo leži
pored Karašice. Katoljski svećenik pripada pečuškoj biskupiji i dužan je pe-
čvarskom opatu plaćati desetinu 10 groša. U 15. stoljeću Katolj je i nadalje
imanje samostana i njihov je poreznik. Za liječenje raznih bolesti postojao
je izvor s toplom vodom,
Katolj i njegovu okolinu Turci su zaposjeli 1543. Za vrijeme lokalnog
popisa turski popisivač našao je 6 kuća te je stanovnike naveo po imenu:
Gergely Deák, Kovács Borbás, Kovács Matiás, Nagy Balázs, Józsa Maté,
Mihálfi István. Porez na posjednutom području i nadalje skuplja Zrinski,

i to za vrijeme četovanja.
Selo je 1564. imanje pečuške biskupije. Katolj je jedno od onih sela čiji su
stanovnici sačuvali katoličku vjeru. Vjerenike su posjećivali franjevci i isu-
sovci. Na prijedlog isusovca Đure Cvetića (1623.–1625.) Katolj dobiva pot-
puno oproštenje. Za vrijeme istjerivanja Turaka stanovništvo nije napustilo
selo. Imaju 20 obiteljskih glava, 26 muške i 14 ženske djece. Broj stoke je 11
konja, 23 vola, 16 krava, 22 teladi, 79 ovaca i koza, 150 svinja i 22 košnice
pčela. Od posijanih 111 jutara oranica, raži je posijano 100 jutara, dobrog
vinograda ima 52 motike, lošeg vinograda 500 motika i šume 9 382 jutara.
Župnik Đuro Krizmanić sudjelovao je na biskupskoj sinodi u Pečuhu.
Župnik je mogao biti Baranjac. Ni selo nije obišlo pustošenje „Kuruca i
Raca”. Srbi su svu stoku otjerali. Birov sela je Matija Horvat, eškuti Sigi-
smund Marić i Mijo Kadić, kmetovi: Bartol Britić, Tomo Ječović, Šimon
Kemendić, Mijo Šajnović, Ivo Bošnjak, Grgo Mankučić, Martin Kolar, Ni-
kola Mankučić, Mijo Kolar, Marko Kasapović, Marko Divjak i Mijo Zec.

108 Debitzky István, Kátolyi jegyzetek, Baranya megye Tanácsa V.B. Népművelési Osztálya
és Mezőgazdasági Igazgatósága, Pécs, 1956. str. 9.
109 Isto, str. 9-10.
108