Page 100 - Grobja_i_grobovi

Ovo naselje u raznim spisima od 1181. možemo naći imenom Uloz, a 1295.
101
pod imenom Olazy. György Györff y tvrdi da su prvi stanovnici naselja
bili Valoni. Selo je već postojalo prije dolaska Mađara, vjerojatno prvi sta-
novnici naselja bili su Slaveni a ne Valoni. Uloz (ulaz) znači mjesto gdje se
otvara dolina i potok dolazi na ravnicu – piše Jerko Balatinac. To je dalo
ime naselju. Ime Olazy zabilježeno je sto godina kasnije. U doba francuskih
redovnika selo se nalazilo jugoistočno od današnjeg položaja. U to doba
naselja su svuda pored vode, a samostani uvijek na istaknutom brijegu. Tre-
ba navesti kako se valonsko naselje nalazilo u polju gdje stanuju Slaveni
pod imenom Uloz.
U polju je bio samostan pod imenom sv. Ladislav, 1402. g. birov i gos-
podar sela je bio György Pálfy koji je u oporuci vinograd i kuriju poklonio
samostanu. U samostanu su bili francuski redovnici koji su širili zapad-
no, a ne bizantsko kršćanstvo. S mađarskim stanovništvom francuski su
103
102

redovnici surađivali relativno efikasno i svrsishodno. Redovnici u sa-
mostanima imali su istaknutu ulogu u širenju agrarne kulture, ali nije u
potpunosti osnovano mišljenje koje vodenice, ribnjake i pčelarstvo veže uz
njihovo djelovanje. Riječ mlinar je slavenska, dolazi od riječi mlin. Ostatci
samostana bili su vidljivi još u 18. stoljeću. Mjesni Šokci to su mjesto na-
zivali zidina. Nekadašnji samostan u Olasu nalazio se na jugoistočno od
redova današnjih podruma.
Za vrijeme Turaka, 1565., selo ima 5 kuća, 158 212 jutara. Pripadalo je

imanju Kadije Mufte kojemu se daje devetina od ratarskog uroda i sijena.
U šumi ima dovoljno drva, prije svega hrasta. Za sađenje vinograda ima
dovoljno zemlje i daje dobar urod. Na potoku Karašici ima jedna vodenica
s tri kola čiji se zidovi još uvijek mogu dobro vidjeti.
Naseljavanje sela počelo je oko 1720. kada su ratne opasnosti konač-
no prestale. 1719. je bilo 5 kmetova, a 1721. već 10. Broj raste 1730. kada
ima 17 kmetova i 4 udovice. Porez ne plaćaju 3 osobe, doseljenik je 1, uku-

101 Isto, str. 47.
102 O problematici suradnje pojedinih etničkih grupa, zajednica u europskom i sigurno-
snom kontekstu piše Siniša Tatalović, Detaljnije vidjeti, Siniša Tatalović, Etnički sukobi i
europska sigurnost, Politička kultura, Zagreb, 2003. str. 17-23.
103 Uloga redovnjaka bila je iznimno važna glede čuvanja identiteta, kulture, pogotovo
duševen kulture i jezika. O tome detaljnije vidjeti, Matija Evetović, Kulturna povijest bunje-
vačkih i šokačkih Hrvata, Hrvatska riječ, Subotica, 2010. str. 43-46.
98