Glasnik.hu

Switch to desktop

Prije deset godina, 1. svibnja, domovina Mađarska postala je članicom Europske Unije, a prije godinu dana, 1. srpnja, i Republika Hrvatska. Pred izborima smo, ovoga puta europskima, 25. svibnja birat ćemo zastupnike Europskog parlamenta. Prije deset godina osam od deset novih članica bile su zemlje bivšega «komunističkog izričaja». Prije osam godina Europskoj su se Uniji pridružile Bugarska i Rumunjska. Formacija koja je skup naroda i jezika, kultura, danas broji 503,7 milijuna stanovnika i ima 28 država članica. Četiri stotine milijuna građana Europske Unije ima pravo glasa. U razdoblju od 22. do 25. svibnja bira se budući sastav Europskog parlamenta, 751 zastupnik, koji će političke dužnosti obavljati u Bruxellesu i Strasbourgu.

Iščitavajući europske vijesti, saznajemo kako su se u proteklih deset godina sve nove članice, neke manje, a neke više uspješno uklopile u EU. Šest od deset novih članica uvelo je zajedničku valutu euro. Prema procjeni Erste banke, četiri zemlje Višegradske skupine – Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka – koje zajedno imaju 64 milijuna stanovnika ili 13 posto stanovništva Unije, predstavljale su 2004. samo 3,7 posto BDP-a današnje Unije od 28 članica, a 2013. njihov BDP činio je 5,4 posto. Analitičari Erste banke procjenjuju da je članstvo u EU povećalo prosječno za jedan posto godišnje rast BDP-a u tim zemljama, to jest da bi rast bio manji za jedan posto da su te zemlje ostale izvan EU-a. Danas, pišu analitičari, Unija je još uvijek umorna nakon proširenja, «velikog praska» iz 2004. godine, te sljedeće proširenje, prema svim procjenama, ne treba očekivati prije kraja ovoga desetljeća.

Mađarski će birači 25. svibnja birati 21, a hrvatski 11 zastupnika u Europski parlament temeljem stranačkih lista, i to na mandat od pet godina.

U svim članicama Europske Unije doba je kampanja, kojima prevladavaju teme o izlasku iz gospodarske i financijske krize, s naglaskom na nastavljanju mjera štednje koje zagovara europski desni centar, dok lijevi centar zagovara politiku slabljenja, «stegnutog remena». Kako zaustaviti rastuću nezaposlenost «u novim članicama», povećati konkurentnost na zajedničkom tržištu, postići rast gospodarstava, pospješiti politiku štednje?

Zanimljivo je kako ovi europski izbori u Hrvatskoj omogućavaju sustav preferencijalnoga glasovanja u proporcionalnom modelu. Dakle birači mogu osim jedne od prijavljenih kandidacijskih lista na njoj zaokružiti i jednog od kandidata dajući mu tzv. preferirani glas. To znači da i kandidat koji je posljednji na listi može, dobije li dovoljan broj preferiranih glasova te ako njegova lista, naravno, osvoji dovoljan broj glasova za «prolaz», postati europarlamentarcem.

Ako je suditi prema rezultatima anketa i nekim važnim statističkim pokazateljima, među europskim građanima ozbiljno je poljuljana, pa i izgubljena, vjera u Europsku Uniju. Da se unutar Unije dramatično mijenja i socijalna slika, govori nam Eurostatov podatak o socijalnoj isključenosti, odnosno izloženosti riziku od siromaštva, čak 124 milijuna građana EU, odnosno petine ukupnoga broja. O dubokoj bezvoljnosti Europljana govori i podatak da je na prošle izbore za Europski parlament, održane 2009. godine, kada je kriza već uzela maha, izašlo samo 43 posto birača.

Branka Pavić Blažetin

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version