Glasnik.hu

Switch to desktop

Branka-juliusPasionska kultura, pasionska baština, Muka našega Gospodina Isusa Krista toliko je tragova ostavila u prošlosti hrvatskoga naroda, i na prostorima gdje Hrvati žive. Jer svi hrvatski prostori jedan su od mnogobrojnih izvorišta hrvatske pasionske baštine, jer hrvatski narod duboko je vjeran u najširem smislu te riječi. Riječ je o tradiciji propitivanja i očuvanja višestoljetne tradicije, o tradiciji obnove te tradicije i prikazu pasionskih događanja iz svih hrvatskih krajeva u svim hrvatskim krajevima. Svake godine uoči Uskrsa Pasionska baština podsjeća nas na ishodište – na Isusovu Muku kao nepresušno dvotisućljetno nadahnuće za sve vrste stvaralaštva: za glazbu, slikarstvo, kiparstvo, književnost… kazuju mu uime udruge Pasionska baština Jozo Čikeš i Stjepan Pepelnjak.

Opširnije...

Branka-juliusU prvome korizmenom tjednu ove godine dogodio se susret koji je nazvan povijesnim. Sastali su se papa Franjo, poglavar Katoličke Crkve, i patrijarh Ruske Pravoslavne Crkve Kiril, u zračnoj luci José Martí u Havani. Bio je to prvi sastanak nekog pape i ruskog patrijarha od crkvenog raskola 1054. godine. Svojevrstan bi to trebao biti početak«odmrzavanja» odnosa nakon tisuću godina.

Opširnije...

 

Branka-juliusProtekloga tjedna ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Miro Kovač za sobom ima nekoliko važnih posjeta i razgovora sa zemljama u „susjedstvu”. Jedna od njih je i Mađarska u kojoj je Kovač boravio drugog veljače. Na marginama sastanka s mađarskim dužnosnicima, između dva sastanka, sastanka s ministrom obrane Istvánom Simicskom i sastanka sa svojim domaćinom, ministrom vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péterom Szijjártóom, u konferencijskoj dvorani Hotela Sofitel, sastao se s predstavnicima Hrvata u Mađarskoj: glasnogovornikom Hrvata u Mađarskome parlamentu Mišom Heppom, predsjednikom Hrvatske državne samouprave Ivanom Guganom i predsjednikom Saveza Hrvata u Mađarskoj Josom Ostrogoncem.

Opširnije...

Branka-juliusHrvati u Mađarskoj, odgojeni su u katoličkoj vjeri. Većina nas. Oni napučuju crkve u mjestima gdje žive i danas. U ovim predbožićnim danima još jednom smo svjedoci njihova okupljanja i na prigodnim svetim misama i hrvatskim koncertima koji se održavaju od Gradišća do Bačke. Jedna je od rijetkih župnih zajednica santovačka koja ima točan raspored blagdana, vjerskih godina i misnih slavlja na mađarskom, odnosno na hrvatskom jeziku. Mogla bi biti uzor i drugima. U našim tradicionalnim naseljima sve je manje mladih ljudi.

Opširnije...

Branka-juliusPročitala sam u jednom napisu da u Bruxellesu živi 40 posto ljudi islamske vjere, najčešće je ime Muhamed, te da je 40 posto osnovnoškolske djece muslimanskog podrijetla. A s druge strane multikulturalizam kao teza umire, a nije on funkcionirao ni u prošlosti, što bjelodano pokazuje povijest koju su pisali pobjednici. I život današnjice. I u malim zatvorenim sredinama i u velikim otvorenim aglomeratima živjele su i žive odvojeno zajednice koje se nisu miješale, išle su i idu u drugu krčmu, sjedile i sjede u crkvama jedna na lijevoj, druga na desnoj strani.

Opširnije...

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version