Glasnik.hu

Switch to desktop

Branka-juliusZavršene su Olimpijske igre u Riju de Janeiru. Hrvatski su sportaši s deset osvojenih odličja, pet zlatnih, tri srebrne i dvije brončane medalje, na završnoj ljestvici najuspješnijih reprezentacija na Olimpijskim igrama u Riju de Janeiru zauzeli 17. mjesto. Mađarski su sportaši s 15 osvojenih odličja, osam zlata, tri srebra i četiri bronce, na visokome 12. mjestu završne ljestvice najuspješnijih reprezentacija na Olimpijskim igrama u Riju de Janeiru. Na 31. Olimpijskim igrama sudjelovali su sportaši iz 200 država svijeta, njih preko 11 tisuća, a na ljestvici s osvojenim medaljama našlo se 87 država. Najuspješnija je američka reprezentacija s 46 zlatnih odličja, 37 srebrnih i 38 brončanih. Iza Amerikanaca su reprezentacije Velike Britanije, Kine, Rusije, Njemačke, Japana, Francuske, Južne Koreje, Italije, Australije, Nizozemske, i slijedi dvanaesta na ljestvici Mađarska pa sedamnaesta Hrvatska sa svojih ni pet milijuna stanovnika.

Opširnije...

Branka-juliusHrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Matija Gubec“ organiziralo je sredinom srpnja folklorni nastup svih udruga iz Mađarske i Republike Srbije koji okupljaju bunjevačke Hrvate, kako bi pridonijeli boljoj organizaciji međusobnih posjeta, jačanju udruga i prijateljstava Hrvata Bunjevaca s obje strane granice, a sve u nadi da će susretom dočarati bunjevačku tradiciju onakvu kakvu su naslijedili od svojih predaka.Skup, bar po novinskim vijestima, bio je koliko folklorno-kulturnog karaktera toliko i politički skup. Jer su toga dana Tavankut posjetili i pogledali nastup folklornih društva visoki dužnosnici javnog i političkog života Srbije, Hrvatske te narodnosni dužnosnici Hrvata u Vojvodini i Hrvata u Mađarskoj. Ovo je prvo izdanje festivala, organizatori planiraju nastaviti započeto, okupiti udruge bunjevačkih Hrvata iz Srbije i Mađarske.

Opširnije...

Branka-juliusOvih se dana određuju, a dok listate ovaj broj Hrvatskoga glasnika, već su povučene ovogodišnje bodovne granice, pragovi ulaska prijavljenih kandidata na sveučilišta diljem Mađarske. Ove se godine prijavilo 111 tisuća više kandidata na mađarska sveučilišta, u odnosu na prošlu godinu putem e-sustava prijava. Većina prijavljenih želi studirati na preddiplomskome sveučilišnom studiju (BA), diplomskome sveučilišnom studiju (MA) ili su se prijavili na petogodišnje odnosno šestogodišnje studijske grupe i smjerove. S upisom na BA stječe se diplomu prvostupnik, a (s obzirom na smjer, studira se tri ili četiri godine, šest ili sedam, odnosno osam semestara).

Opširnije...

Branka-juliusOprostili smo se od Europskog prvenstva u nogometu, svjetskoga spektakla koji je obilježio mjesec koji je iza nas. Bilo je burno u Francuskoj, gdje je 21. lipnja na stadionu Stade de France igrana završna utakmica i gdje su se za mjesto europskog prvaka borile Francuska i Portugal. Portugal što su ga i reprezentacija Hrvatske i reprezentacija Mađarske imale za protivnika. Portugal je postao suparnikom Hrvatske u osmini završnice pošto su Ronaldo i društvo odigrali 3 : 3 s Mađarskom, ali golom Quaresma u produžetcima utakmice Hrvatska – Portugal, u četvrtzavršnicu Hrvatska se nije plasirala, nego Portugal. I tako su u nedjelju, 10. srpnja, Francuzi igrali svoju treću završnicu na europskim prvenstvima, a Portugalu je to bila druga eurozavršnica.

Opširnije...

Branka-juliusDržavni tajnik za nacionalnu politiku izjavio je nedavno, u sklopu konferencije„Primjeri suživota u Karpatskome bazenu. Povijesno iskustvo: integracija narodnosti u Karpatskome bazenu“ , da mađarska vlada želi integrirati, a ne asimilirati narodnosne zajednice koje žive na njezinu prostoru. Narodnosne zajednice koje žive danas u Mađarskoj, od kojih su njih trinaest zakonskom normom taksativno navedene kao priznate narodnosne zajednice po temeljnom zakonu države, ustavu, državopravni su elementi. Državopravni vjerojatno i stoga što već više stoljeća žive na ovome prostoru te svojim radom i opstankom obogatili su državu u kojoj žive potomci nekadašnjih predaka. I jedni i drugi u tom bogaćenju bili su sastavni dio državnog uređenja i nacionalne mađarske države sa svojim jezičnim i kulturološkim posebnostima.

Opširnije...

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version