Glasnik.hu

Switch to desktop

Glasnikov tjedan

 

Državno izborno povjerenstvo je 15. travnja objavilo je rezulatate nakon što su 100% obrađeni glasovi i izlaznost birača koji su glasovali  za narodnosne liste na parlamentranim izborima 8. travnja 2018. godine

Branka juliusLista hrvatske nacionalne manjine dobila je 1743 glasa ili 0,03 % glasova birača izašlih na izbore, te nije uspjela osvojiti zastupnički mandat od 93 mandata koji se raspoređuju temeljem glasova danih na stranačke ili narodnosne liste. S dva glasa, uz glasovanje na pojedinačne kandidate u stranačkim bojama ili nezavisne u 106 izbornih okruga, birači su mogli glasovati i na liste, ako sam dobro pobrojila, 66 stranaka i narodnosne liste trinaest državnih narodnosnih samouprava u Mađarskoj.

Po drugi put od demokratskih promjena u Mađarskoj i zakonskih promjena 2014. godine, Skupština Hrvatske državne samouprave iskoristila je zakonsku mogućnost i postavila Listu hrvatske nacionalne manjine na parlamentarnim izborima 2014. i 2018. godine. Godine 2014. s devet imena, a 2018. s imenima šest kandidata.

Na izborima 6. travnja 2014. godine Hrvatska lista od tada upisanih birača u hrvatski registar za parlamentarne izbore njih 1623 dobila je 1196 valjanih glasova, a lista postavljena za izbore održane 8. travnja 2018. godine od upisanih 2298 birača u hrvatski registar za parlamentarne izbore dobila je 1743 valjanih glasova. Obadva puta Hrvatska je lista ostvarila pravo na glasnogovornički mandat, a prvi s liste predstavljao je i predstavljat će Hrvate u Mađarskoj u Mađarskom parlamentu kroz glasnogovornički status (funkciju) sa svim pravima, izuzev prava glasa. Broj upisanih birača u odnosu na 2014. godinu povećao se za 675 birača, a broj dobivenih glasova za 547 glasova. U svjetlu statističkih brojki kažimo da je hrvatska lista treća narodnosna lista po broju dobivenih glasova, iza njemačke koja je dobila 26 477 glasova i osvojila punopravni zastupnički mandat, i romske s dobivenih 5703 glasova. Iza hrvatske slijedi slovačka s 1245 glasova, a potom rusinska s 539 glasova i tako redom do bugarske s 104 glasa.

Lista hrvatske nacionalne manjine (mi smo ove podatke pregledali 11. travnja) najviše je glasova dobila u Pečuhu, u 149 izbornih jedinica 184 glasa, u Martincima 118, u Bizonji 79 glasova, u Santovu 43, u Potonji 39, u Mišljenu 37, u Petrovom Selu 53 glasa, u Daranju 35, u Dušnoku 32, u Bojevu 30..., u Prisiki 1 upisani birač i jedan glas hrvatskoj listi, u Birjanu od 2 upisana glasa 2, u Kaćmaru 5, u Rasinji 9, u Koljnofu 15 upisanih od čega 13 dalo je glas hrvatskoj listi, u Izvaru 12, u Novom Selu 36, u Serdahelu 14... Ima izbornih jedinica i mjesta gdje je od upisanih birača u hrvatski registar njih 99 % izašlo glasovati, tako primjerice u Kukinju od upisanih 26 birača njih 25 dalo je glas hrvatskoj listi, u Baćinu 100 % za hrvatsku listu, naime 1 upisani birač jedan valjani glas, u Vršendi 23 upisana 16 glasovalo, 15 valjanih glasova za hrvatsku listu, u Pustari 100 % odaziv 2 upisana u hrvatski registar, dva glasa za Listu hrvatske nacionalne manjine, u Salanti 34 upisana, a birača njih 25 glasovalo, u Undi 100 % odaziv, 6 upisanih, 6 glasova hrvatskoj listi, u Nardi 9 upisanih, devet glasova, u Keresturu 8 upisanih, sedam glasova, u Sumartonu 27 birača u hrvatskome biračkom popisu 23 glasa za hrvatsku listu... u Hrvatskom Židanu osam registriranih hrvatskih birača osam glasova...

Čudna su stvar brojke, pogotovo one iz popisa pučanstva, broj narodnosnih birača u registrima za narodnosne i parlamentarne izbore, procjena samih zajednica koliko ima pripadnika njihova narodnost. Još više ako usporedimo broj Hrvata u pojedinom naselju po istim brojkama i raznoraznim brojčanim potkategorijama. I naravno svatko od nas kao laik može brojke tumačiti iz svoga motrišta, ali njihovom pomnom raščlambom i usporedbama mogu se izvući različiti zaključci, kojima ćemo opravdavati ili osporavati, hvaliti ili biti samokritični. Brojevi opravdavaju ili ne opravdavaju sebe isključivo kao sredstvo kojem je cilj očuvanje jezika i samobitnosti Hrvata u Mađarskoj u svjetlu sadašnjih rezultata i onih koje moramo ostvariti u nastupajućem razdoblju.

Branka Pavić Blažetin

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version