Glasnik.hu

Switch to desktop

Hrvatski u crkvi

Pravo je pripadnika narodnosti na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se služe, pravo je i to da svoju vjeru njeguju na tome jeziku, međutim koliko uspijevaju ostvariti, ovisi i o njima samima i o drugim uvjetima. Vjera je za Hrvate uvijek bila važna, tako i za našu hrvatsku zajednicu u Mađarskoj. Hrvati su među prvima preveli Bibliju na staroslavenski jezik, najstariji prijevodi koji su nađeni u hrvatskim krajevima potječu već iz 8. stoljeća. Tu tradiciju katoličke vjere Hrvati su sačuvali i do današnjih dana, koja tradicija snaži općenito njihovu zajednicu.

Sjetimo se mnogih običaja Hrvata koji se i danas njeguju, mnogi se temelje na kršćanskoj vjeri, npr. Sveti Nikola, žive jaslice na Božić, razni uskrsni običaji, kraljice itd. Naši Hrvati rado hodočaste u poznata i manje poznata svetišta i po Mađarskoj i po Hrvatskoj, to često čine samopoticajno, a redovito imaju i organizirana hrvatska hodočašća po regijama, već 11. put se priređuje i Državno hrvatsko hodočašće u organizaciji Hrvatske državne samouprave. Poznato je da u naseljima gdje živi veći broj pripadnika naše hrvatske zajednice, još uvijek je veća posjećenost svetim misama nego u naseljima gdje živi samo većinski narod, međutim koliko je zastupljen naš hrvatski jezik, to je važno pitanje. Ima regija u kojima narodnosna zajednica redovito može pratiti hrvatsko bogoslužje, jer imaju hrvatskog župnika ili mađarskog koji je voljan služiti hrvatsku misu, a ima i takvih u kojima godišnje samo nekoliko puta se održavaju mise na hrvatskom jeziku s pomoću svećenika iz matične domovine. Tada je velika posjećenost jer se to veže uz neku priredbu ili blagdan (adventski koncert, susret zborova i slično), vjernici doputuju iz raznih mjesta, ali kada se moli na hrvatskom jeziku, većina njih mora čitati s papira jer mnogi već nisu učili molitve na materinskome jeziku. Jedino vjernici sa 70 – 80 godina znaju one stare hrvatske molitve koje su naučili od svojih roditelja ili starih roditelja, njima je prirodnije moliti se na svome materinskom hrvatskom, no njih je sve manje i manje. Kada se mađarski župnik ogradi od predvođenja hrvatske mise, pozivajući se na to da ljudi ne razumiju i ne znaju se moliti na tome jeziku, možda donekle ima i pravo, ali Crkva i vjera treba da nas uči na prihvaćanje i poštivanje drugih i poštivanje onoga što je naslijeđeno od predaka. Ako i nekoliko ljudi zna moliti na hrvatskome, možda bi kadšto zavrijedili hrvatsku misu, ipak kršćanstvo u Hrvata ima 12-stoljetnu tradiciju, a vjerujem da ima i takvih vjernika koji rado vježbaju hrvatske molitve upravo zbog toga što im to slabije ide.

beta

 

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version