FORUM ZA STANOVNIŠTVO VEZAN UZ GRANIČNE PRIJELAZE S MAĐARSKOM
U kotoripskom domu kulture u četvrtak, 24. travnja, održan je Forum za stanovništvo što ga je sazvala mađarska konzultantska tvrtka Trenecom Cowi, u suradnji s Općinom Kotoriba, a po nalogu Koordinacijskog centra za prometni razvoj Mađarske, uz podršku Ureda premijera Mađarske i Ministarstva nacionalnog razvitka iste države. Njima je zadaća priprema razvojne strategije prometa i graničnih prijelaza na zajedničkoj hrvatsko-mađarskoj granici koji bi se financirali sredstvima EU te sredstvima dviju spomenutih država. Ovdje su čelnici Općine i mještani Kotoribe, predstavnici donjomeđimurskih općina i grada Preloga dobili informacije o dosad obavljenim poslovima te očekivanim rezultatima. Predstavnici spomenute tvrtke kazali su da su u prvoj fazi pripreme studije izvodljivosti na 352 kilometra granice između Hrvatske i Mađarske, uz sedam postojećih, predvidjeli 44 prijelaza. Istaknuli su kako postoji velika potreba za otvaranjem novih graničnih prijelaza radi oživljavanja gospodarstva, društvenog, kulturnog i rodbinskog povezivanja, potrebe prijevoza putnika i roba, i to poglavito u pograničnim dijelovima.
Projekt sadrži pet faza, a nakon izradbe Studije izvodljivosti izrađuje se lista prioriteta, a onda mađarska vlada odlučuje koji granični prijelaz treba odmah pokrenuti. Tako su došli čuti mišljene stanovništva ovog područja, koje je ostalo neugodno iznenađeno kada su od tvrtke čuli prijedlog da se na ovom području priprema otvaranje graničnog prijelaza između Serdahela i Kotoribe, gdje bi se promet odvijao skelom. Pitamo se kakva je to bila koordinacija općinskog čelništva Kotoribe i konzultantske tvrtke u pripremi foruma, a da Mađari nisu znali da Kotoriba i mađarski Kerestur već 12 godina u ladicama drže gotove projekte za izgradnju cestovnog mosta Kotoriba–Kerestur, a za što su potrošeni veliki novci.
Načelnik Općine Kotoriba Ljubomir Grgec je odmah na početku naglasio kako je višegodišnja želja Kotripčana da se izgradi čvrsti cestovni most između Kotoribe i Kerestura koji otvara put prema srednjoj Europi. Rekao je kako su za most već izrađeni projekti, a takva želja uvrštena je u općinski i županijski prostorni plan. Spomenuo je i prvu željezničku prugu koja je u Međimurje i Hrvatsku ušla upravo iz toga smjera, a sada je i on ostao neugodno iznenađen ovim prijedlogom.
S načelnikom su mišljenje podijelili bivša općinska vijećnica Irena Maltar te predsjednik kotoripskog Općinskog vijeća Zoran Radmanić koji su sudjelovali u raspravi, a godinama prije bili su uključeni u pripremu spomenutih projekata i kako se u Kotoribi godinama zalažu za čvrsti granični prijelaz. Njihov je stav jasan i samo to dolazi u obzir. U raspravu se uključila i Anica Kovač, ravnateljica Obrazovnog središta «Nikola Zrinski» iz Kerestura, koja je govorila o gotovo 25-godišnjoj suradnji osnovnoškolskih ustanova ovih pograničnih naselja. Izgradnjom mosta jedni do drugih došli bi za sedam minuta, a ovako u oba smjera trebamo proći 100 kilometara i potrošiti gotovo dva sata. Ona je istaknula i činjenicu da preko Mure živi mnoštvo pomurskih Hrvata, a što mađarska država zacijelo nije uzela u obzir.
Da Kotoribi, koja je se nalazi u «prometnom slijepom crijevu», i cijelom tom kraju treba most koji će biti veza s Europom, potvrdio je i Josip Grivec, dopredsjednik Skupštine Međimurske županije i načelnik Općine Donji Vidovec, dajući javnu potporu uime donjomeđimurskih općina, grada Preloga i Međimurske županije.
Dogovoreno je da se uskoro održi novi sastanak na kojem bi se podrobnije obrazložio ovaj projekt. Nadam se u sasvim drugom svjetlu i opsegu.
Tekst i snimke: Mladen Grubić
U kotoripskom domu kulture u četvrtak, 24. travnja, održan je Forum za stanovništvo što ga je sazvala mađarska konzultantska tvrtka Trenecom Cowi, u suradnji s Općinom Kotoriba, a po nalogu Koordinacijskog centra za prometni razvoj Mađarske, uz podršku Ureda premijera Mađarske i Ministarstva nacionalnog razvitka iste države. Njima je zadaća priprema razvojne strategije prometa i graničnih prijelaza na zajedničkoj hrvatsko-mađarskoj granici koji bi se financirali sredstvima EU te sredstvima dviju spomenutih država. Ovdje su čelnici Općine i mještani Kotoribe, predstavnici donjomeđimurskih općina i grada Preloga dobili informacije o dosad obavljenim poslovima te očekivanim rezultatima. Predstavnici spomenute tvrtke kazali su da su u prvoj fazi pripreme studije izvodljivosti na 352 kilometra granice između Hrvatske i Mađarske, uz sedam postojećih, predvidjeli 44 prijelaza. Istaknuli su kako postoji velika potreba za otvaranjem novih graničnih prijelaza radi oživljavanja gospodarstva, društvenog, kulturnog i rodbinskog povezivanja, potrebe prijevoza putnika i roba, i to poglavito u pograničnim dijelovima.
Projekt sadrži pet faza, a nakon izradbe Studije izvodljivosti izrađuje se lista prioriteta, a onda mađarska vlada odlučuje koji granični prijelaz treba odmah pokrenuti. Tako su došli čuti mišljene stanovništva ovog područja, koje je ostalo neugodno iznenađeno kada su od tvrtke čuli prijedlog da se na ovom području priprema otvaranje graničnog prijelaza između Serdahela i Kotoribe, gdje bi se promet odvijao skelom. Pitamo se kakva je to bila koordinacija općinskog čelništva Kotoribe i konzultantske tvrtke u pripremi foruma, a da Mađari nisu znali da Kotoriba i mađarski Kerestur već 12 godina u ladicama drže gotove projekte za izgradnju cestovnog mosta Kotoriba–Kerestur, a za što su potrošeni veliki novci.
Načelnik Općine Kotoriba Ljubomir Grgec je odmah na početku naglasio kako je višegodišnja želja Kotripčana da se izgradi čvrsti cestovni most između Kotoribe i Kerestura koji otvara put prema srednjoj Europi. Rekao je kako su za most već izrađeni projekti, a takva želja uvrštena je u općinski i županijski prostorni plan. Spomenuo je i prvu željezničku prugu koja je u Međimurje i Hrvatsku ušla upravo iz toga smjera, a sada je i on ostao neugodno iznenađen ovim prijedlogom.
S načelnikom su mišljenje podijelili bivša općinska vijećnica Irena Maltar te predsjednik kotoripskog Općinskog vijeća Zoran Radmanić koji su sudjelovali u raspravi, a godinama prije bili su uključeni u pripremu spomenutih projekata i kako se u Kotoribi godinama zalažu za čvrsti granični prijelaz. Njihov je stav jasan i samo to dolazi u obzir. U raspravu se uključila i Anica Kovač, ravnateljica Obrazovnog središta «Nikola Zrinski» iz Kerestura, koja je govorila o gotovo 25-godišnjoj suradnji osnovnoškolskih ustanova ovih pograničnih naselja. Izgradnjom mosta jedni do drugih došli bi za sedam minuta, a ovako u oba smjera trebamo proći 100 kilometara i potrošiti gotovo dva sata. Ona je istaknula i činjenicu da preko Mure živi mnoštvo pomurskih Hrvata, a što mađarska država zacijelo nije uzela u obzir.
Da Kotoribi, koja je se nalazi u «prometnom slijepom crijevu», i cijelom tom kraju treba most koji će biti veza s Europom, potvrdio je i Josip Grivec, dopredsjednik Skupštine Međimurske županije i načelnik Općine Donji Vidovec, dajući javnu potporu uime donjomeđimurskih općina, grada Preloga i Međimurske županije.
Dogovoreno je da se uskoro održi novi sastanak na kojem bi se podrobnije obrazložio ovaj projekt. Nadam se u sasvim drugom svjetlu i opsegu.
Tekst i snimke: Mladen Grubić
U kotoripskom domu kulture u četvrtak, 24. travnja, održan je Forum za stanovništvo što ga je sazvala mađarska konzultantska tvrtka Trenecom Cowi, u suradnji s Općinom Kotoriba, a po nalogu Koordinacijskog centra za prometni razvoj Mađarske, uz podršku Ureda premijera Mađarske i Ministarstva nacionalnog razvitka iste države. Njima je zadaća priprema razvojne strategije prometa i graničnih prijelaza na zajedničkoj hrvatsko-mađarskoj granici koji bi se financirali sredstvima EU te sredstvima dviju spomenutih država. Ovdje su čelnici Općine i mještani Kotoribe, predstavnici donjomeđimurskih općina i grada Preloga dobili informacije o dosad obavljenim poslovima te očekivanim rezultatima. Predstavnici spomenute tvrtke kazali su da su u prvoj fazi pripreme studije izvodljivosti na 352 kilometra granice između Hrvatske i Mađarske, uz sedam postojećih, predvidjeli 44 prijelaza. Istaknuli su kako postoji velika potreba za otvaranjem novih graničnih prijelaza radi oživljavanja gospodarstva, društvenog, kulturnog i rodbinskog povezivanja, potrebe prijevoza putnika i roba, i to poglavito u pograničnim dijelovima.