gl

Switch to desktop Register Login

Čavoljski urbar iz 1722. g.

urbarijumOvih sam dana – od jednog utemeljitelja zemaljskoga Zavičajnoga pokreta, napose u Bačko-kiškunskoj županiji i svome selu Čavolju – u povodu 55. obljetnice mjesnoga Zavičajnog prijateljskog kruga te 50. obljetnice Seoskog muzeja, u seriji „Čavoljskih lokalnopovijesnih svezaka”, s posvetom, primio 21. objelodanjeno djelo dr. Miše Mandića pod naslovom: „Čavoljski urbarijum 1722.”

Već u Prologu, povodom autorove 85. obljetnice rođenja, uime pokrovitelja čavoljskog „MOGYI” Kft.-a, braće Zoltána i Imrea Kenyeresa, naglašeno se piše: „Nama – iako smo se drugdje rodili – u ovom promjenljivom svijetu, zahvaljujući velikodušnosti sudbine, Čavolj nam je postao rodnim mjestom, ovdje smo utemeljili privredno poduzeće, danas jedino radno mjesto. Kao predvodnici toga, imamo udio i u pogledu unapređivanja naselja. Mnoge spone nas ovamo vežu. Lokalpatriotizam s pogledom ispravne stvarnosti predstavljamo i potvrđujemo. Osjećamo se kod kuće!” Hvala Bogu što se u današnjoj lobirajućoj, utrkivajućoj gospodarskoj stvarnosti nađu i takve privredne mecene koje ne žale materijalno podržavati objavljivanje ne samo za narečeni lokalitet znatno nego i za cijelo naše društvo korisno znanstveno-povijesno izdanje.

Ali krenimo dalje. Napomenimo samo neke najvažnije naslove i podnaslove Mandićeva najnovijega djela kao što su ulomci iz Enciklopedije sela Čavolja; Osnutak i Urbarijum Čavolja nakon Osmanlijskog carstva; Ponovno naseljavanje današnjega sela; Urbarsko sređivanje i čavoljsko ugovorno kmetstvo za vrijeme Marije Terezije; Kmetska opterećenja; Život seljaštva; Veleposjednik Čavolja je kalačka nadbiskupija; Što li su to u 9 točaka pitali od kmetova?; Sudbinski preokret naselja; Prvi Urbarij Čavoljskog naselja 1772; Društvena uloga vinogradarske i vinske kulture; Uloga seoskog „„birova”; Kmetsko gazdovanje i proizvodnja robe; O plemstvu; O popisu bačkih plemskih obitelji; O čavoljskim plemskim obiteljima; O državnom popisu iz 1828. godine; O 1847/48 te 1848/49-te čavoljskoj poreznoj uplati; Sažetak na hrvatskom i njemačkom jeziku; O autoru te Epilog.

U Sažetku autor Mišo Mandić upotpunjuje svoju dosadašnju znanstveno-povijesnu zavičajnu građu (na zadnjoj omotnici naznačeno dvadesetak naslova) opisujući napučivanje rodnoga mjesta, povlačeći to u razdoblje Turskoga Carstva iz 1687. g., kada se odbjeglo slavensko stanovništvo vraćalo u oteta prebivališta, milim korijenima. Tu se nalaze i bunjevački Hrvati. Naime Čavolj – kao nenastanjena pustara – pripadala je Baji. Tvrdi se da je zakupnik na taj prostor svojevoljno naselio bunjevačko, katoličko pučanstvo jamčeći povoljne životne uvjete.

Spomenuti prostor od 1730. g., nakon niz parnica, pripada vlasništvu Kalačke biskupije. Bunjevci su podigli 26 kuća s 260 stanovnika. Poslije selo nastanjuju Mađari i Nijemci. Istraživačko djelovanje spomenutog autora vodi čitatelja sve do 1848. g., do oslobođenja kmetstva. „Autor vjerodostojno prikazuje ondašnje prilike i okolnosti živovanja svojeg rodnog sela i domovine, čineći pritom dostupni uvid u minulu prošlost kako bi se i na taj način odužio svojim sunarodnjacima i odao im počtu” – kaže se na koncu Sažetka.

U Epilogu Mišo Mandić čitatelju poručuje: „Dobro čitanje i produbljivanje u našu prošlost želim..., u nadi, da kada me već ne bude bilo, i tada će živjeti ono, za šta sam živio, što sam predstavljao.”

Marko Dekić