PREDSTAVLJAMO KUD „BUNJEVAČKA ZLATNA GRANA”

„BUNJEVCI SU ZLATNA GRANA HRVATSKOGA STABLA”

KUD Bunjevacka_zlatna_grana_1Bajski KUD „Bunjevačka zlatna grana” ove godine obilježava 10. obljetnicu obnovljenoga Društva, osnovanoga u listopadu 1972. godine pod imenom Čitaonica, a 2005. godine obnovljeno pod imenom „Bunjevačka zlatna grana”. Do promjene imena došlo je zbog određenih teškoća oko bajske udruge. Kako nam uz ostalo reče predsjednica Društva Ildika Kubatov Filaković, odabir je imena znakovit jer upućuje na to da su Bunjevci jedna grana, zlatna grana hrvatskoga stabla. Osim nje u tročlanom vodstvu još su Jadranka Ševarac i Joso Miškei.

„BUNJEVCI SU ZLATNA GRANA HRVATSKOGA STABLA”

KUD Bunjevacka_zlatna_grana_1Bajski KUD „Bunjevačka zlatna grana” ove godine obilježava 10. obljetnicu obnovljenoga Društva, osnovanoga u listopadu 1972. godine pod imenom Čitaonica, a 2005. godine obnovljeno pod imenom „Bunjevačka zlatna grana”. Do promjene imena došlo je zbog određenih teškoća oko bajske udruge. Kako nam uz ostalo reče predsjednica Društva Ildika Kubatov Filaković, odabir je imena znakovit jer upućuje na to da su Bunjevci jedna grana, zlatna grana hrvatskoga stabla. Osim nje u tročlanom vodstvu još su Jadranka Ševarac i Joso Miškei.

– Udruga sada broji 23 člana, imamo dječju sekciju na koju smo jako ponosni, a koja neprekidno radi od 2009. godine. U okviru Društva djeluje i pjevački zbor koji nastupa i na crkveno-vjerskim i na kulturnim priredbama. Članstvo nam je prilično šaroliko, od umirovljenika preko sredovječnih članova do djece. Nažalost, najmanje ima mladih između 15 i 20 godina.

Prema njezinim riječima, tjedne probe održavaju svakog petka, od 18 sati za djecu, a od 19 sati za odrasle. Sve zainteresirane koji se žele uključiti u njihovu udrugu rado očekuju u Széchenyijevoj ulici u bajskom Domu civila.

Društvo ima vlastite nošnje, ali imaju ih i članovi. Ono što se može vidjeti na pozornici, tamo je miješano, jer neki članovi ne mogu odjenuti svoju nošnju jer je riječ o odjevnim predmetima starima više od sto godina, te bi tijekom putovanja i nastupa oštetili to neprocjenjivo blago. Zato se većinom koriste nošnjom u vlasništvu društva koje je novije izradbe.

Za razliku od mnogih društava, samo djelomično imaju teškoća s pratećim orkestrom jer dobro surađuju s više orkestara, i to s „Čabarom”, „Bačkom” i „Dunavom”. Ponajviše ovisi o tome koliko su orkestri zauzeti, odnosno slobodni u vrijeme njihova nastupa.

Prateći rad KUD-a, može se zaključiti da mnogo pozornosti posvećuju očuvanju pučkih tradicija, posebno običaja. Najponosniji su na oživljavanje i njegovanje duhovskog običaja „bunjevačkih kraljica”. Izvode ga svake godine, a u tome uspijevaju ponajprije zato što imaju dječju sekciju koja je i utemeljena poradi „bunjevačkih kraljica”. Tako sada već petu-šestu godinu zaredom obilaze bunjevačkohrvatske domove u Baji. Mjesec dana prije Duhova potraže obitelji koji će ih rado primiti. U početku su obilazili i domove bunjevačkih Hrvata na bajskom Dolnjaku, a u posljednje vrijeme, konkretno ove godine, obilazili su bunjevačke domove, 9 – 10 obitelji na Fancagi. Ono što smatraju vrlo važnim jest suradnja sa župnikom nekadašnje franjevačke župe, Župe svetog Antuna Padovanskog. Stoga za taj njihov ophod dobivaju i Božji blagoslov koji im svaki put udijeli velečasni Mathias Schindler.

Godišnje trideset nastupa znači umalo tri nastupa mjesečno, i to na kulturnim, crkveno-vjerskim priredbama i raznim festivalima, što je uistinu vrlo lijepa brojka, na čemu im možemo samo zavidjeti. Među brojnim sadržajima predsjednica Ildika Kubatov Filaković ističe Antunovo kada za župno proštenje imaju svečanu misu na hrvatskome jeziku, a uz to nakon mise organiziraju i sastanak hrvatskih crkvenih zborova. Na sastanak dolaze oni zborovi s kojima već više godina surađuju, kao naprimjer zborovi iz Dušnoka, Kaćmara..., a najnovije i s pjevačkim zborom iz baranjskog Kozara. Premda sve teže i teže, ali još uvijek svake godine na Cvjetnicu i Veliki petak pjevaju Muku Isusovu ili Pasiju u crkvi svetog Antuna Padovanskog. Osim toga redovito nastupaju na bajskoj Fišijadi odnosno Smotri folklora Gornje Bačke, a šestu godinu sudjeluju i u nizu plesačnica pod nazivom „Ples naroda”. Tijekom godine imali su raznoraznih nastupa, tako su nastupili u Kečkemetu na Festivalu „Hírös”, vodili su razne plesačnice od vrtića do državne civilne udruge željezničara, a crkveni zbor nastupao je na susretima hrvatskih crkvenih zborova. I ove godine organizirat će Bunjevačku badnju večer, a potkraj godine crkveni zbor pjevat će na susretu zborova i Božićnom koncertu u Dušnoku

Najvećim se dijelom rad Društva financira s potporama putem raznih natječaja, primjerice Fonda Ministarstva ljudskih resursa, također i iz gradskoga proračuna, ali i s potporom pojedinih poduzetnika ili organizatora koji im podmiruju putne troškove, a podupire ih i Hrvatska samouprava grada Baje.

– Najponosniji smo na to što smo uspjeli oživjeti i tako očuvati, prenijeti na mlađe stare bunjevačke običaje, jer to je ono najvažnije što smatramo svojom prvenstvenom zadaćom, ono zbog čega postojimo. Ako mi to ne uradimo, onda se bojimo da će sve to nestati. Nadamo se da će upravo naša djeca u dječjoj sekciji biti naša budućnost, da će se za nekoliko godina uključiti u rad odrasloga društva. –dodaje na kraju Ildika Kubatov Filaković.

S. B.

Newsletter

Subscribe now to get 100 exclusive photo & two newsletters per month