Glasnik.hu

Switch to desktop

pr2Mađarska konzultantska tvrtka Trenecon Cowi po nalogu Koordinacijskog centra za prometni razvoj Mađarske, uz podršku Ureda premijera i Ministarstva nacionalnog razvitka Mađarske, priprema razvojnu strategiju prometa i graničnih prijelaza na hrvatsko-mađarskoj granici koja se financira sredstvima Europske Unije te sredstvima Hrvatske i Mađarske. Radi pripreme podrobne studije izvodljivosti prometa i graničnih prijelaza održani su forumi za stanovništvo u Goričanu, Kotoribi i 24. travnja u Letinji.

Tekuća proračunska godina (2014–2020) Europske Unije nudi mogućnosti za dobivanje sredstava u razvijanju gospodarskih, prometnih i međuljudskih veza. Na forumu Zsolt Antoni, predstavnik Nacionalne razvojne agencije, izvijestio je nazočne o mogućnostima otvaranja novih graničnih prijelaza na hrvatsko-mađarskoj granici. U dužini mađarske granice 2200 km postoji 100 graničnih prijelaza, ali na hrvatsko-mađarskoj granici, koja iznosi 352 km, ima samo sedam cestovnih i tri željeznička. Sudionici foruma na sva tri mjesta potvrdili su veliku potrebu za otvaranjem novih graničnih prijelaza radi oživljavanja gospodarstva, društvenog, kulturnog i rodbinskog povezivanja, potrebe prijevoza putnika i roba... Taj se projekt izrađuje u pet faza, a nakon izradbe studije izvodljivosti izrađuje se lista prioriteta, a onda mađarska vlada odlučuje koji granični prijelaz treba odmah pokrenuti. Načelnici pomurskih naselja naglasili su važnost cestovnog mosta između Kerestura i Kotoribe koji će povezati zatvoreni dio pograničnog područja. Za most su već izrađeni projekti upravo iz europskih fondova i čeka se nastavak. Predstavnici spomenute tvrtke rekoše da su u prvoj fazi pripreme studije izvodljivosti na 352 km granice između Hrvatske i Mađarske, uza 7 cestovnih postojećih predvidjeli 44 prijelaza. Dogovoreno je da će se uskoro organizirati novi sastanak na kojem bi se podrobnije obrazložio ovaj projekt.

beta

Ministarstvo javne uprave i pravosuđa i Ministarstvo vanjskih poslova pozdravljaju odlučno zauzimanje Europskog vijeća za prava europskih nacionalnih manjina, budući da u dokumentu prihvaćenom 8. travnja, u središte europske zaštite prava postavlja takva načela za koje se mađarska vlada uvijek dosljedno zauzimala.

U zajedničkom priopćenju dvaju ministarstava ističe se da je za odluku i preporuku kao temelj poslužilo izvješće parlamentarnog zastupnika Ferenca Kalmára (Fidesz-KDNP) pod naslovom Položaj i prava tradicionalnih nacionalnih manjina u Europi. Izvješće je zaslužno što je pozornost Europskog vijeća usmjerilo na važnost poštivanja položaja i prava nacionalnih manjina koje stoljećima obitavajući na istome području i njeguju zajedničku samobitnost – stoji u priopćenju.

Naglasili su: u pogledu ciljeva koje su izrazile prekogranične mađarske manjine, od velikog je značenja da se Europsko vijeće zauzelo za oblike autonomije s time da priznaje da su regije s posebnim statusom, koje već postoje u više država, donijele stabilnost i dobrobit danoj regiji i državi. Osim toga Europsko je vijeće ukazalo na to da rješenja regionalne samouprave mogu pridonijeti zaštiti kolektivnih manjinskih prava i sprečavanju asimilacije – izjavili su.  

U obavijesti su podsjetili: Europsko vijeće pozvalo je države članice da pri oblikovanju područnog sustava, javne uprave i ustanove budu s obzirom na vrijednost povijesno oblikovanih regija, da se suzdrže od zakona i mjera javne uprave koje bi dovele do odnarođenja nacionalnih manjina, promjenom etničkog sastava dane regije.

Mađarska se odlučno slaže sa zaključkom Europskog vijeća prema kojemu zaštita prava nacionalnih manjina pomaže stabilnost i izgradnju održive europske budućnosti – objavili su Ministarstvo javne uprave i pravosuđa i Ministarstvo vanjskih poslova.  

Skupština Europskog vijeća na svojoj sjednici održanoj u utorak prihvatilo je izvješće Ferenca Kalmára, stalnog člana mađarskog izaslanstva, parlamentarnog zastupnika KDNP-a o položaju i pravima europskih nacionalnih manjina. Dokument naglašava da one članice Europskog vijeća koje to još nisu uradile, moraju potpisati i ratificirati okvirni ugovor o zaštiti nacionalnih manjina, te europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima. Osim toga skupština Europskog vijeća pozvala je države članice da unaprijede službenu uporabu jezika koji se govori na područjima nastanjenim tradicionalnim nacionalnim manjinama.

MTI

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version