Glasnik.hu

Switch to desktop

Narodnosti i zakonodavstvo u Mađarskoj

Spomen-konferencija prigodom 150. godišnjice narodnosnog zakona za vrijeme dualizma

D AS20180319005„Spomen-konferencija je, premda ono o čemu će danas biti riječi glasi ne samo o prošlosti nego i o današnjici, jer nije riječ samo o pravnopovijesnom, nego o političkom i moralnofilozofskom pitanju“, reče među ostalom predsjednik Mađarskoga parlamenta László Kövér na konferenciji „Narodnosti i zakonodavstvo u Mađarskoj“ koju su organizirali Ured predsjednika Mađarskog parlamenta i Narodnosni odbor, sredinom ožujka u dvorani Gornjeg doma Mađarskog parlamenta. 

Konferenciju su prigodnim govorom otvorili predsjednik Mađarskoga parlamenta László Kövér i državni tajnik za vjerska, narodnosna, civilna i društvena pitanja pri Ministarstvu ljudskih resursa Miklós Soltész. Predsjednik Kövér istaknuo je da višeetničnost ovoga prostora politička je činjenica, ali ujedno i osnovno etičko pitanje, jer može li jedna nacionalna zajednica očuvati svoju samobitnost ako je većinska okolina želi razoriti. Suživot narodnosti u Karpatskom bazenu bila je dezintegracijska činjenica u 19. i 20. stoljeću.

Pitanje je ostaje li, ili možemo li dati neki drugi odgovor u 21. stoljeću. Prije 150 godina zakonodavci nisu pomislili na ograničavanje manjine, ali su se nadali da će se one samovoljno pridružiti mađarstvu. Ovo se nije dogodilo, no ipak višeznačna je činjenica da nakon Prvoga svjetskog rata kada se „srušila tamnica naroda” – kako marksistička povijest naziva Austro-Ugarsku Monarhiju – da su „potlačene” narodnosti tadašnje povijesne Ugarske bile u boljem duhovnom i svjesnom stanju od Mađara. Unatoč tomu nove države, pod čiju je vladavinu pripala trećina mađarstva, nisu bile uvjerene da će se Mađari odreći svoje nacionalne svijesti, stoga su ih svim mogućim sredstvima ograničavali, ali sve narečeno nije se dokazalo uspješnim. „Danas je ista prijetnja većini i manjini”, istaknuo je László Kövér. Ljudima prvotno okupiraju svijest pristaše i širitelji globalizacije, čiji je program: srušiti svaku tradiciju, okončati obrazovanost, i tako polako će nestati sve moguće sposobnosti zagovaranja interesa. Izjavio je: Mađari smatraju da se obraniti od tih prijetnja mogu samo zajedničkim putem. Manjine i većinski narodi matične domovine u Karpatskom bazenu, i u istočnoj te srednjoj Europi samo se zajedničkom suradnjom mogu oduprijeti prijetećim opasnostima. I pri kraju zahvalio je Narodnosnom odboru Mađarskoga parlamenta na suradnji i svim nazočnima zaželio ugodan boravak u zdanju.

Državni tajnik za vjerska, narodnosna, civilna i društvena pitanja pri Ministarstvu ljudskih resursa Miklós Soltész rekao je da mađarska vlada i većina mađarskoga puka narodnosti smatra ljudskim potencijalom i „nikada neprijateljem”. Prema podatcima popisa pučanstva 2011. godine 640 tisuća njih su se izjasnili pripadnikom neke manjine u Mađarskoj. Govoreći o javnoobrazovnim ustanovama, izjavio je da je 2010. godine dvanaest ustanova bilo u održavanju narodnosti, taj se broj danas već povećao na osamdeset i dva. Mađarska je vlada 2011. godine pokrenula narodnosnu obrazovnu stipendiju, pružila mogućnosti organiziranja narodnosnih kampova, da učenici borave u matičnoj domovini. To može biti i poruka Ukrajini da ne treba strepjeti od narodnosti. Mađarska je vlada iskusila pozitivne promjene pri vodstvu susjednih zemalja kao što su Slovačka, Srbija, Hrvatska i Slovenija te polako i Rumunjska. Bitno je prepoznati da mađarska narodnost napušta matičnu domovinu, što oslabljuje i većinski narod. Naglasio je da je najveći izazov današnjice migracija, i kao odgovor potrebna je sloga nacija i narodnosti. „I tako možemo svi mi opstati u svojoj kulturi i kršćanstvu”, naglasio je državni tajnik Soltész.

Uslijedila je povijesna konferencija čiji je predsjedatelj bio Jan Fuzik, glasnogovornik Slovaka u Mađarskoj, ujedno i predsjednik Narodnosnog odbora Mađarskoga parlamenta. Tema je prve sekcije bila: Pojava narodnosnog pitanja i prvo moguće rješenje. Izlagači i teme bile su: Tamás Melkovics: Nastanak prvoga političkog nacionalnog temeljnog načela, liberalni nacionalni koncept u reformno doba; Róbert Hermann: Prvi narodnosni zakon Europe, 28. srpnja 1849., Segedin; László Szarka: Narodnosna ravnopravnost, propisi uporabe jezika: nastanak narodnosnog zakona 1868. godine. Nakon stanke tema je druge sekcije konferencije bila: Uporabna praksa narodnosnog zakona 1868. godine, s kojim je mađarska strana za pola stoljeća odredila pristup tom pitanju. Izlagači i teme bile su: András Czine: Dileme kulturne šarolikosti i „nepodjeljive i ujedinjene mađarske nacije” u mađarskom zakonodavstvu; Árpád Kálmán Kovács: Vjerska i prosvjetna pitanja u Narodnosnom zakonu. Tema je treće sekcije bila: Okolnosti nastanka Narodnosnog zakona 1993. godine, prisjećanja. Izlagači i teme bile su: Tošo Dončev: Uloga narodnosnog okruglog stola u nastanku zakona; Pera Lastić: Zakon o manjinama, društvene promjene, okrugli stol: nakon četvrt stoljeća iz gledišta sudionika; dr. Ezsébet Sándor dr. Szalay: Okolnosti nastanka Narodnosnog zakona 1993. godine, prisjećanje. Završni je govor imao Ljubomir Aleksov, glasnogovornik Srba u Mađarskom parlamentu.

Kristina Goher

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version