Glasnik.hu

Switch to desktop

za mlade,

  • 1. studenoga – Svi sveti

    svisvetiSvi sveti svetkovina je u Rimokatoličkoj Crkvi, a njome se slave svi sveci. Slavi se 1. studenoga. Spomen mučenika, zajednički različitim crkvama, počeo se slaviti od 4. stoljeća. Prvi tragovi općega slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji, i to upravo u nedjelju nakon Duhova.

  • 12. rujna - Svjetski dan oralnoga zdravlja

    ustaPrvi Svjetski dan vezan uz oralno (usno) zdravlje obilježen je 1994. godine, kada je Svjetski dan zdravlja bio posvećen toj tematici. Svjetska dentalna federacija (FDI) uspostavila je Svjetski dan oralnog zdravlja 12. rujna kako bi podržao poboljšanje oralnog zdravlja širom svijeta. Datum je odabran u čast rođendana osnivača FDI-a dr. Charlesa Gordona. Većina zubnih bolesti danas se može spriječiti, a time poboljšati kakvoća života od najranije do starije dobi.

  • 19. studenoga – Međunarodni dan prevencije zlostavljanja i zanemarivanja djece

    djecaMeđunarodni dan prevencije zlostavljanja djece obilježava se 19. studenog, a obilježavanje je započelo 2000. godine te se veže uz Međunarodni danKonvencije o pravima djeteta 20. studenoga.

  • 220. obljetnica parka Maksimira

    Park MaksimirMnogima je jesensko doba najdraže, kada nakon vrućeg ljeta u ugodnijim temperaturama uživamo šetajući prekrasnom prirodom ili parkovima. U to doba prekrasan je zagrebački park Maksimir, kojim se Zagrepčani šeću već 220 godina, naime upravo je toliko godina prošlo otkada je otvoren 1794. godine. Za otvaranje parka zaslužni su biskup Maksimilijan Vrhovac i nadbiskupJuraj Haulika. Maksimir je bio prvi veliki javni park u jugoistočnoj Europi, tada na rubu Zagreba, a danas okružen brojnim stambenim naseljima.

  • Anton Slavić

    500 ljet u tudjini

     

    Petsto ljet smo u tudjini

    Mi, hrvatske majke sini.

    Još smo živi, još na ima

    Akoprem me trese zima

    Pomisleć, ča j' svega bilo

    I nas bolno pogodilo

    Tokom povijesti krvave

    I naše odiseijade.

  • Arsen Dedić

    Što sam sve naučio bolujući.

    Kao prvo: bolest.
    Što sam još naučio bolujući?
    Lakše je bolovati na domaćem jeziku i terenu.
    Bolest osamljuje. Rodbina laže.

  • Božić blagdan radosti i mira!

    bozicRiječ Božić znači: mali Bog. Božić je prvotni naziv djeteta Isusa, a zatim je prenesen i na sam blagdan njegovog rođenja. Dan 25. prosinca kršćani su izabrali za dan slavljenja Isusova rođendana da bi se kršćanskim blagdanom zamijenila velika starorimska svečanost. Kršćani su vrlo rano taj dan Isusovog rođenja smatrali i početkom nove godine. Tek je 1691. Crkva prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu. Božić je blagdan radosti i mira, te se tako i proslavlja u obiteljskom krugu. Na Božić kršćani daruju jedni druge ostavljajući na Badnju večer poklone za svoje najdraže ispod božićnog bora, i jedni drugima čestitaju Božić. Vjernicima je Božić na prvom mjestu rođenje Isusa Krista.

  • Božićna priča obitelji Salaj u Grabovnici

    cazma lampiceBožićna priča obitelji Salaj očitovanje je obilježavanja adventa i Božića. Ukrašavanje seoskog imanja u Grabovnici kraj Čazme rasvjetnim tijelima započelo je na Božić prije 13 godina te se postupno razvijalo u turističku atrakciju. Ovogodišnja Božićna priča kreće od 6. prosinca 2014. do 11. siječnja 2015. Ove godine imanje će biti okićeno s umalo milijun i petsto svjetiljčica, a posjetitelje očekuje i bogat kulturni program, radionice za djecu, scenske igre, gastronomska ponuda. Želite li biti i vi sudionici Božićne priče posjetite imanje obitelji Salaj u Grabovnici.

     

  • Cavtat

    tz cavtat_10U ovim kišnim danima često zaželimo sunčani Jadran. Gradić Cavtat na samom jugu Jadranskoga mora, 18 km južno od Dubrovnika, na brežuljku šumovitog poluotoka Rata, idealno je mjesto za uživanje u suncu. Na tome mjestu, nekoliko stoljeća prije Krista, bila je grčka kolonija Epidaurum, a zatim rimska utvrda Epidaurus s obrambenim zidinama, amfiteatrom i građevinama. Cavtat je i danas mjesto predivnih palača, ljetnikovaca, ugodne klime, prekrasnih plaža i uvala.  

  • Crkvena jaslica u Vörsu poznata po svijetu

    vorsU malom šomođskom mjestu u Vörsu već 66 godina za redom postavljaju crkvenu jaslicu na radost vjernika iz cijeloga svijeta. Jaslica u Vörsu danas po svemu sudeći postala je najveća crkvena jaslica na svijetu, postavljena na 50 četvornih metara. Biblijski prizor prošle godine je posjetilo viőe od 40 tisuća posjetitelja. Jaslicu, koja sadrži mnoštvo biblijskih prizora, s mnogo detalja, započeo je graditi Tibor Futo 1948. godine, nastavio ju je Jozsef Miklosics, a zatim umjetnik Peter Futo ( ove godine preminuo). Za izradu jaslica korišteno je čak 1,5 kubičnih metara greda, letvi i dasaka i 35 borova i drugih prirodnih materijala. Jaslica se može posjetiti od 30. studenoga 2014. do 2. veljače 2015.

  • Doček Nove godine po svijetu

    novagPrvi doček Nove godine baš na 1. siječnja dogodio se 153. pr. Kr. Zapravo, siječanj u kalendaru uopće nije postojao do 700. godine prije Kr., kada ga je drugi rimski vladar Numa Pompilije dodao u kalendar. Stoljećima poslije Julije Cezar predstavio je novi, na sunčanu godinu temeljeni julijanski kalendar 46. pr. Kr. Prema njemu nova godina započinjala je 1. siječnja. Nadnevak (datum) proslave nove godine nije bio isti u svim zemljama, no danas se svugdje slavi na isti, samo na različit način:

  • Ivan Mažuranić

    Smrt Smail-age Čengića

  • Ivan Tomičević

    GUBITELJ

    Moj prijatelj stari

    stalno gubi stvari.

  • Izradi sam!

    lampasVESELA SVIJETLEĆA BUNDEVA S KAPOM

    Noć vještica savršena je prigoda za zabavu. Izradite svijetleću bundevu!

    Pripremite novinski papir za podlogu. Bundevu obrišite vlažnom krpom. Odrežite gornji dio s peteljkom, što bliže vrhu. Izdubite unutrašnjost žlicom pa nožićem izrezbarite oči, nos i usta. Stavite lučicu kroz usta i zatvorite izrezbarenim gornjim dijelom.

     

  • JEZIKOLOMKE

    Na vrh brda vrba mrda.

    Igla igra igru igle.


    Na štriku se suši šosić.
    Suši se, suši se, šosiću moj!


    Cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče.


    Čiča čvorak čuva četu čavki.


    Svraka svraku preskakala, 
    svaka svraka skakala na dva kraka.

  • Josipa Franjić Radulović

    Šareni kišobran

    Već dugo u kutu stoji
    i jesenske dane broji.

    Čeka kišu kad će doći
    jer htio bi u šetnju poći.

  • Kuzman Landeka

    Izgubljeni pas


    Izgubljeni pas
    ulicama luta.
    Kući bi se vratio
    ali ne zna puta.

  • Ljubica Balog

    TRATINČICA

    Jutros su tratinčice

    u rosi

    umile lice.

    Počešljale latice

    leptirom.

    Zelen-haljine

    pustile širom.

    Noge u zemlju

    ukopale

    i Suncu se

    dopale.

  • Mali jezični savjetnik

    gdje/kamo/kuda

    Što je točno?

  • Mali jezični savjetnik

    Imenica DRVO

    Drvo može značiti i građevni materijal i živo drvo (stablo).

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version