Glasnik.hu

Switch to desktop

Hrvatski glasnik,

  • Glasnikov tjedan (28. broj)

    BrankaSve bliže nam je datum održavanja jesenskih izbora za lokalne i narodnosne samouprave na mjesnoj, županijskoj i državnoj razini. Svakoga bi ih dana mogao raspisati predsjednik Áder. Vjerojatno će biti održani sredinom listopada. Prvi su ovo narodnosni izbori kada ćemo izravno moći birati zastupnike mjesnih, županijskih i državne samouprave temeljem lista civilnih udruga (mjesne, županijske i državne) glasovanjem na njih i njihove kandidate.

  • Glasnikov tjedan (29. broj)

    BrankaDana 28. srpnja prije sto godina započeo je Prvi svjetski rat, u koji je Hrvatska ušla kao sastavni dio Austro-Ugarske Monarhije s hrvatskim dijelovima, pod upravom austrijskog odnosno mađarskog dijela Monarhije temeljem Nagodbe iz 1868. godine. Dalmacijom i Istrom upravljala je vlada u Beču, a ostatkom zemlje (Hrvatskom, Slavonijom) upravljano je iz Budimpešte.

  • Glasnikov tjedan (30. broj)

    Branka-juliusLjudi koji žive uz vode imaju širinu te vide cilj i ušće velike rijeke, zamišljaju mora u koje ona plovi i s kojima se stapa. Brodovi i danas danima putuju oceanima kako bi stigli do sigurne luke. Rijeke izviru kao sićušni potoci u planinskim i brdskim izvorima te teku, šire se, neke postaju toliko moćne da gutaju sve okolne riječne pritoke šireći svoje korito i polako vijugaju prema svome moru u koje se ulijevaju u širokim i rascvjetalim deltama. I Europa ima svoje rijeke, svoje Amazone, žile kucavice koje hrane i skupljaju ljude, i prave gradove na svojim obalama. Ima prekrasnih kanjona.

  • Glasnikov tjedan (31. broj)

    BrankaPitam često narodnosne dužnosnike, na svojim putešestvijima, vide li i oni kako tek folklor, gastronomija i nogomet mogu okupiti Hrvate. Naime od priredbe do događanja najvažnije je održati prigodnu svetu misu na hrvatskom jeziku, a potom uživati u dvosatnom ili trosatnom folklornom programu, a potom se dobro najesti i zaplesati uz nečiju svirku. Nije naodmet ako je vaš gost neki visoki politički dužnosnik na recimo predstavljanju knjige ili izložbe, ne daj bože predavanju ili svetoj misi jer će tada dvorana, ili crkva biti puna, inače je poluprazna.

  • Glasnikov tjedan (32. broj)

    BrankaIzborna kampanja za mjesne i narodnosne izbore službeno počinje 23. kolovoza, pa nezavisni kandidati i organizacije postavljači lista najprije od 25. kolovoza mogu od izbornih ureda preuzeti «ponudbene obrasce» kako bi prikupili potreban broj potpisa za kandidaturu najkasnije do 8. rujna. Bilo kako bilo, vremena i nema baš mnogo. Meni, potencijalnomu narodnosnom biraču, još uvijek je potpuno nepoznato između koga ću moći birati i za koji program ću dati svoj glas.

  • Glasnikov tjedan (39. broj)

    BrankaČitam, mogla bi to biti, ali nije, fejsbukovska rečenica: Ne gubi vrijeme koje ti je ostalo od života na razmišljanje o drugima, osim ako to nije povezano s nekim javnim, zajedničkim dobrom. Mi, novinari, obavljamo posao koji je itekako povezan s javnim, zajedničkim dobrom i poradi javnoga i zajedničkoga dobra. U prvom redu pri obavljanju posla to bismo također trebali imati na umu. Bar ja tako shvaćam dio svoga novinarskog djelovanja.

  • Glasnikov tjedan (41. broj)

    BrankaNarodnosni su izbori iza nas, hrvatski. Dana 12 listopada izabrali smo na mandat od pet godina hrvatske zastupnike, mjesnih, teritorijalnih i Hrvatske državne samouprave. Ovi su izbori pokazali kako među Hrvatima u Mađarskoj postoje dvije političke opcije te kako su oni duboko podijeljeni na dva «područja», s jedne strane tri županije: Željezna, Đursko-mošonsko-šopronska i Zalska, a s druge strane grad Budimpešta, Peštanska, Šomođska, Baranjska i Bačko-kiškunska županija.

  • Glasnikov tjedan (42. broj)

    BrankaI Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, pridružio se nizu događanja u hrvatskoj kulturnoj, književnoj i povijesnoj javnosti obilježavajući stotu obljetnicu smrti Antuna Gustava Matoša (1873. – 1914.). Naime, u sklopu XII. Međunarodnog kroatističkog znanstvenog skupa koji se u Pečuhu održava dvogodišnje, dakle već 24 godine, jedna od dionica Skupa bila je posvećena temama koje su se bavile velikim AGM.

  • Glasnikov tjedan (43. broj)

    BrankaOstavili smo iza sebe tjedan kada je mađarska javnost bila zaokupljena planom vladina proračuna za nastupajuću 2015. proračunsku godinu. Generacija smo suočena s porezima, kao u vrijeme kralja Matijaša. Posebni porezi na trgovinu, banke, energiju i telekomunikacije, a sada je u planu donošenje zakona kojim bi se oporezivao internetski promet (porez na prijenos podataka), plaćale bi ga navodno telekomunikacijske kompanije i davatelji internetskih usluga.

  • GLASOVANJE NA IZBORIMA ZA ZASTUPNIKE NARODNOSNIH SAMOUPRAVA

    izbori 2Osim općih pravila glasovanja, prilikom glasovanja na izborima za zastupnike narodnosnih samouprava treba primijeniti ovo:

    U naseljima gdje je Nacionalno izborno povjerenstvo raspisalo izbore barem za jednu mjesnu narodnosnu samoupravu, svi birači koji su na biračkom popisu (oni u čijem su naselju raspisani izbori za narodnosne samouprave, a i oni koji su se registrirali na narodnosnome biračkom popisu, ali u njihovu naselju neće biti izbora za mjesnu narodnosnu samoupravu), svoje će glasove dati u posebnoj glasačkoj kabini na biralištima.

  • Godišnja skupština Saveza Hrvata u Mađarskoj

    Godisnja skupstina_SHMSkupština je povjerila predsjednike regija da u svojim regijama utemelje petočlano izborno povjerenstvo koje će uza sazivanje članstva provesti izbor kandidata na mjesnim i regionalnim razinama, a državnu listu sastavit će državno izborno povjerenstvo sastavljeno od petočlanih povjerenstava sedam hrvatskih županija (regija).

    Godišnja skupština Saveza Hrvata u Mađarskoj održana je 17. svibnja u Pečuhu. U auli Hrvatske osnovne škole, gimnazije i učeničkog doma Miroslava Krleže okupilo se umalo 79 članova udruge. Najviše ih se odazvalo iz Bačke, Podravine i Baranje, zatim Peštanske regije, samo četvero članova iz Gradišća (Petrovo Selo, Koljnof, Bizonja), a iz Pomurja nitko nije nazočio, čak ni predsjednik regionalne udruge, član Savezova Predsjedništva Ladislav Gujaš, koji je na dotada nepopunjeno mjesto člana iz Pomurja izabran na lanjskoj skupštini održanoj u Baji.

    S obzirom da u zakazano vrijeme nije bilo kvoruma, sukladno Statutu, skupština je s istim dnevnim redom, na istome mjestu ponovno sazvana pola sata poslije.

    Predsjednik SHM-a Joso Ostrogonac, utvrdivši prema imeniku nazočnih kako se skupštini odazvalo 79 članova, pozvao je nazočne da minutom šutnje odaju počast svim međudobno preminulim članovima, osobito istaknutim društvenim i kulturnim djelatnicima te osnivačima SHM u Mađarskoj.

    S. B.

  • Gornji Četar

    Na trgadbenu povorku čekaju sve veseljake organizatori u Gornjem Četaru 13. septembra, u subotu, otpodne.

  • Gornji Četar

    Kako nas je obavistila Anica Poljak-Šaller, predsjednica HKD „Četarci”, njevo društvo je pred kratkim dostalo poziv iz Budaševa da sudjeluje na proslavi posvećenja župne crikve blaženoga Alojzija Stepinca, pod imenom Posvetilo.

  • GORNJI ČETAR

    Prošle nedilje i u ovom gradišćanskom selu je održan adventski koncert u crikvi sv. Mikule. Prilikom svečanoga druženja nastupali su ženski zbor „Zlatni potok” iz Turma, mišoviti zbor „Slavuj” iz Hrvatskih Šic, dičji zbor mjesne Narodnosne škole i četarski jačkarni zbor „Rozmarin”.

  • GORNJI ČETAR

    Mjesna osnovna škola 24. aprila, u petak, u 15 uri, u domaćem Kulturnom domu jur četrnaesti put će održati popularno naticanje u jačenju gradišćanskih osnovnoškolarov, pod nazivom „GRAJAM”. Po običaju je zadaća naticateljev da uz narodnu jačku otpjevaju i jednu poznatu melodiju po svojem izboru s hrvatske estrade.

  • GORNJI ČETAR; KUPLJENOVO

    Ove nedilje putuje šest osnovnoškolarov iz 5. razreda, pod peljanjem učiteljice Anice Polyak-Šaller, u Hrvatsku, na poziv partnerske škole u Kupljenovu.

  • GOSPODARSKI FORUM – MAĐARSKA ZEMLJA PARTNER U OKVIRU 20. VIROEXPOA 2015

    U četvrtak, 26. veljače u 15 sati, u velikoj Vijećnici Virovitičko-podravske županije, održat će se gospodarski forum u okviru kojeg će se predstaviti zemlja partner – Mađarska.

  • GOSTOVANJE U POŽEGI

    DSC 0586Na poziv Ličkoga zavičajnog društva „Vila Velebita” iz Požege, te njihova predsjednika Josipa Fajdića, 18. travnja Ženski pjevački zbor iz Pečuha, plesači i svirači KUD-a Marica iz Salante, te Orkestar Vizin boravili su u prelijepom gradiću Požegi. Njih je otpratio i Mišo Šarošac, voditelj pečuškoga Hrvatskoga kluba „August Šenoa”.

  • Gradišćanska crikvena delegacija kod franjevcev

    Otok Visovac spojio Hrvate iz Ugarske

    crkvena delegacija_visovacGdo je jednoč stupio na otok Visovac u nevjerojatnom objamljenju rijeke Krke ter u pravu vladavinu tišine i mira, toga će želja tirati da s vrimena na vrime se vraća u ovu franjevačku gospošćinu. Nekoliko Petrovišćanov je došlo u direktan kontakt s otokom Visovcem pred petimi ljeti, kad su franjevci prik Dobrovoljnoga ognjogasnoga društva Dubravice darovali kip Sv. Florijana petroviskim fajbegarom, a odonda brojne naše grupe su se obrnule u ovom kraju, a došli su i sami franjevci u Petrovo Selo. Hrvati iz Dušnoka su pred osmimi ljeti našli ovde pravu bazu prijateljstva, kamo je najzad pelja put najmanje jednoč u ljetu. Zahvaljujući visovačkomu gvardijanu fra Mati Gveriću i njegovomu pomoćniku fra Stojanu Damjanoviću, a dodatno i familijam Banić i Grozdanić u Dubravica, krajem prošloga miseca Štefan Dumović, židanski farnik, Žužana Horvat, kantorica i vjeroučiteljica iz istoga sela, ter Tamás Várhelyi, duhovnik hrvatskih i nimških sel u Pinčenoj dolini, bili su pozvani na spravišće, konferenciju, pri koj se je diskutiralo o vjerskom položaju gradišćanskih sel ter o očuvanju hrvatskoga jezika. Polag toga smo imali priliku začuditi se preskrajnoj harmoniji človika i prirode, a pokidob su negda-negda zaistinu čudni puti Gospodina, Visovac je imao svoju moć spojiti i Gradišćance s Dušnočani.

    Za vrime dvodnevnoga spravišća naši duhovniki su sudjelovali u vjerskom žitku franjevačke zajednice. Pri maloj konferenciji naglašeno je, kakovu istaknutu ulogu je odigrala Katoličanska crikva u prošlosti i sadašnjosti, u očuvanju hrvatskih zajednic i materinskoga jezika na zapadu Ugarske. – Mi i naši preci od stare domovine smo bili s ključem zatvoreni, i prije deset ljet ovi ključi su se začeli koristiti. Otvorene su nam granice prema staroj domovini. Ti ključi su otvorili i škrinju ljubavi i srca prema nam, ka su se žrtvovala za nas u staroj domovini. Ovo sam doživio ove dane, kako su nas ljubezno i rado primili, a u razgovoru smo mnoge misli jedan s drugim zminjili i za budućnost najpr gledali da mora hrvatstvo ostati da i mi moramo svoje očuvati. Franjevci su nam vrata otvorili, odsad će i oni živiti u nami! – naglasio je židanski duhovnik s kim smo skupa sjeli u čunjak i plovili na rijeki Krki, pogledali Roški slap, muzej narodnih umjetnin, a i na samom otoku su brojne zanimljivosti ke je bilo vridno pogledati.

    U župi Dubravice nas je pogostio i ukratko predstavio mjesnu crikvu i djelatnost ove fare fra Božo Duvnjak, a potom smo se svi skupa pomolili u cintiru pri kapeli Sv. Kate. Ovo naselje za vrime Domovinskoga boja zahvaljujući hrabrenoj obrambi mjesnih dobrovoljcev, nisu mogli okupirati neprijatelji. U borba nigdor nije pao, jedino je kip Blažene Divice Marije bio ranjen u grubom napadu na crikvu. Dokle smo mi Gradišćanski Hrvati peljani u okolici, marljiva ekipa dušnočkih Hrvatov, Ivan Hevizi, potpredsjednik Hrvatske samouprave, Vinko Šimonić i Csaba Tarnai, se je jur primila djela i čistila teren, sadila kitice, prikdala se gradjevinskom poslu, po uputu fra Stojana ki se ovde najveć briga za biljni svit i životinje. Sam dušnočki načelnik Petar Palotai se je pak prikdao svojem hobiju, kuhanju. Kako je rekao, franjevci su u minuli ljeti zavolili ugarsku kuhnju, zato u ovakovu dobu svenek stoju ugarska jila na jelovniku. Po riči Dušnočanov, ovde su si našli korene, prijateljstvo, a usput se jačaju u vlašćem hrvatstvu, usavršavaju se i u jeziku, koji stoji jur na slabi noga u domaćem kraju. U slobodnom vrimenu pak se igra nogomet s novaki, a i za ribolov se tribi detaljno pripraviti. Smirit se, zabit se na brige i djelo, skupiti dobre vibracije i napunit se energijom ka će durati jedno ljeto dugo, dokle ne dojdu zopet najzad racki Hvati, to je cilj. – Nisam mislio da ćemo se ovde naći, međutim život je takav. Bog je nama dao da se sretnemo ovdje, a mi Vas čekamo s vašim župnikom na svetu misu, kad naš svećenik doma ne govori hrvatski i, nažalost, slabo imamo i hrvatsku misu – je još rekao na rastanku dušnočki načelnik, pak lako je moguće da će to biti prvi korak i u zbližavanju gradišćanskih i dušnočkih Hrvatov, za ke tako malo znamo u ovom kutu Ugarske. Sve ono što je mala crikvena grupa doživila u matičnoj zemlji, najlipše je u rič pretočila židanska vjeroučiteljica Žužana Horvat: – Nijedna fotografija ovu lipotu ne more najzad dati, ča smo mi doživili ove dane. Za to velika hvala svim organizatorom ki su nam ovo omogućili. Ovde je naša srca Gospa Visovačka zdignula u visinu!

    -Tiho-

  • GRADIŠĆE; VELIKI BORIŠTOF

    Drugi put priredjuje Društvo Gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj, u posebnoj organizacijskoj skrbi dr. Šandora Horvata, veliko gradišćansko shodišće iz Ugarske, štatui Putujuće Celjanske Marije, ka ovo ljeto boravi u Velikom Borištofu do kraja augustuša.

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version