Glasnik.hu

Switch to desktop

Hrvatski glasnik,

  • Gibanica se razvlači i preko granice

    XIV. Festival gibanice u Serdahelu

    Festival gibanice_4Četrnaesti Festival gibanice u Serdahelu nije bio priredba samo gastronomskih užitaka, nego i mjesto druženja Hrvata s jedne i druge strane Mure. Već godinama više od tisuću gostiju posjećuje manifestaciju iz raznih krajeva Mađarske te iz susjednog Međimurja. Svečanom otvaranju nazočili su ugledni gosti: Berislav Živković, prvi tajnik Veleposlanstva Republike Hrvatske, Peter Cseresnyes, parlamentarni zastupnik Mađarske, Mario Mogharić, saborski zastupnik Republike Hrvatske, Matija Posavec, župan Međimurske županije, predstavnici zadarskoga sveučilišta i načelnici s obje strane granice. Uime domaćina posebno ih je pozdravio serdahelski načelnik Stjepan Tišler, jedan od istaknutih osoba u promicanju suradnje Međimurja i mađarskog dijela Pomurja. 

  • Glasnikov tjedan

    BrankaHrvatska ima predsjednicu u osobi Kolinde Grabar - Kitarović, kandidatkinje HDZ-a. Prva je žena predsjednica Republike Hrvatske, četvrti predsjednik od samostalnosti Republike Hrvatske.

  • Glasnikov tjedan

    BrankaPočetak bilo čega, pa tako i nove godine, budi u nama očekivanja. Nadamo se novom, kao što i kaže sam naziv nova godina. Novom početku radnoga tjedna, novim izazovima, ostvarenju zacrtanih želja i obećanja. Istekom pijeska u satu 2014. godine obećali smo sami sebi kako ćemo paziti na zdravlje, više se baviti sobom i svojima, zacrtali smo si osobne i poslovne ciljeve. Koliko od toga možemo ostvariti ili koliko snage ćemo naći za njihovo ostvarivanje, pokazat će vrijeme.

  • Glasnikov tjedan

    Branka-juliusOd 1. siječnja 2011., temeljem zakonskih promjena, sredstva za financiranje manjinskih tjednika, tako i Hrvatskoga glasnika, u proračunu su državnih samouprava. Tako je 30. prosinca 2010. u službenom listu objavljena veličina potpore za 2011. godinu za djelovanje Hrvatske državne samouprave i tiskanog medija, 127,5 milijuna forinti. Od te godine Skupština «odlukom» potporu za izdavanje Hrvatskoga glasnika prosljeđuje u Izdavačku kuću Croatica čiji ravnatelj donosi godišnji plan poslovanja, tako i plan poslovanja Hrvatskoga glasnika, o čemu se može raspravljati prilikom prihvaćanja plana poslovanja Neprofitnog poduzeća Croatica.

  • Glasnikov tjedan

    Branka-juliusJeste li znali da se psiholog Cliff Arnall poslužio matematikom i izračunao da je upravo treći ponedjeljak u siječnju najdepresivniji dan u godini. Tako je 19. siječnja osvojio ovu neslavnu titulu jer ljudi počinju osjećati posljedice duge zime, polagano shvaćaju da su tijekom praznika ispraznili bankovne račune, a plaća je još daleko. Na depresiju, potištenost utječe i globalna ekonomska kriza, te kriza duhovnosti.

  • GLASNIKOV TJEDAN

    Branka-juliusNajnovijim preustrojavanjima unutar MTVA padaju i posljednje kule narodnosnih studija koje su djelovale unutar regionalnih studija. Godine 1976. otvoreni su pečuški i segedinski televizijski regionalni studiji, a dvije godine poslije u pečuškom TV studiju u kolovozu 1978. počelo je emitiranje prvih narodnosnih programa na Mađarskoj televiziji na takozvanome južnoslavenskom i njemačkom jeziku.

  • GLASNIKOV TJEDAN

    Branka-juliusNije nikakva novina kako mjesna narodnosna samouprava može preuzeti i utemeljiti vlastitu ustanovu, pa i školsku. Primjer toga, bar kod Hrvata u Mađarskoj, jest dvojezična koljnofska škola koja je od ove školske godine u održavanju mjesne Hrvatske samouprave sela Koljnofa. Čitam ovih dana kako vrhovno političko tijelo Nijemaca u Mađarskoj podupire imenom tri mjesne njemačke samouprave u Mađarskoj na preuzimanje ustanova javnog obrazovanje i kulture u održavanje. Svjedoci smo ovih mjeseci odluka više državnih narodnosnih samouprava koje ubrzano rade na polju širenja kulturne autonomije, preuzimanjem, traženjem ili utemeljenjem novih ustanova pod svoj krov.

  • GLASNIKOV TJEDAN

    Branka-juliusNakon razmatranja Muke Isusove, na satu vjeronauka, upita vjeroučitelj djevojčicu: – Da si ti sama na svijetu, bi li Krist umro samo za tebe? – Ne, ne bi! – odgovori djevojčica. – Kako ne bi? – nezadovoljno će župnik. – Da sam ja sama na svijetu, odgovori djevojčica, ne bi bilo nikoga tko bi Isusa prikovao na križ.

  • GLASNIKOV TJEDAN

    Branka-juliusKako donosi MTI, neslužbeno su sastali najviši politički predstavnici narodnosti, njih trinaest u Mađarskoj. Sastanak se odvijao iza zatvorenih vrata, a nakon njega nije bilo tiskovne konferencije... Nakon sastanka MTI je donio kratku vijest naslova Narodnosti u Mađarskoj traže veću financijsku potporu za svoju civilnu sferu. Kako piše MTI, parlamentarni glasnogovornici narodnosti žele postići da u središnjem proračunu mađarske vlade za iduću godinu budu veći financijski izvori za narodnosne civilne udruge, naglasio je predsjednik Narodnosnoga parlamentarnog odbora Jan Fuzik na sjednici toga tijela.

  • Glasnikov tjedan (17. broj)

    Prije deset godina, 1. svibnja, domovina Mađarska postala je članicom Europske Unije, a prije godinu dana, 1. srpnja, i Republika Hrvatska. Pred izborima smo, ovoga puta europskima, 25. svibnja birat ćemo zastupnike Europskog parlamenta. Prije deset godina osam od deset novih članica bile su zemlje bivšega «komunističkog izričaja». Prije osam godina Europskoj su se Uniji pridružile Bugarska i Rumunjska. Formacija koja je skup naroda i jezika, kultura, danas broji 503,7 milijuna stanovnika i ima 28 država članica. Četiri stotine milijuna građana Europske Unije ima pravo glasa. U razdoblju od 22. do 25. svibnja bira se budući sastav Europskog parlamenta, 751 zastupnik, koji će političke dužnosti obavljati u Bruxellesu i Strasbourgu.

    Iščitavajući europske vijesti, saznajemo kako su se u proteklih deset godina sve nove članice, neke manje, a neke više uspješno uklopile u EU. Šest od deset novih članica uvelo je zajedničku valutu euro. Prema procjeni Erste banke, četiri zemlje Višegradske skupine – Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka – koje zajedno imaju 64 milijuna stanovnika ili 13 posto stanovništva Unije, predstavljale su 2004. samo 3,7 posto BDP-a današnje Unije od 28 članica, a 2013. njihov BDP činio je 5,4 posto. Analitičari Erste banke procjenjuju da je članstvo u EU povećalo prosječno za jedan posto godišnje rast BDP-a u tim zemljama, to jest da bi rast bio manji za jedan posto da su te zemlje ostale izvan EU-a. Danas, pišu analitičari, Unija je još uvijek umorna nakon proširenja, «velikog praska» iz 2004. godine, te sljedeće proširenje, prema svim procjenama, ne treba očekivati prije kraja ovoga desetljeća.

    Mađarski će birači 25. svibnja birati 21, a hrvatski 11 zastupnika u Europski parlament temeljem stranačkih lista, i to na mandat od pet godina.

    U svim članicama Europske Unije doba je kampanja, kojima prevladavaju teme o izlasku iz gospodarske i financijske krize, s naglaskom na nastavljanju mjera štednje koje zagovara europski desni centar, dok lijevi centar zagovara politiku slabljenja, «stegnutog remena». Kako zaustaviti rastuću nezaposlenost «u novim članicama», povećati konkurentnost na zajedničkom tržištu, postići rast gospodarstava, pospješiti politiku štednje?

    Zanimljivo je kako ovi europski izbori u Hrvatskoj omogućavaju sustav preferencijalnoga glasovanja u proporcionalnom modelu. Dakle birači mogu osim jedne od prijavljenih kandidacijskih lista na njoj zaokružiti i jednog od kandidata dajući mu tzv. preferirani glas. To znači da i kandidat koji je posljednji na listi može, dobije li dovoljan broj preferiranih glasova te ako njegova lista, naravno, osvoji dovoljan broj glasova za «prolaz», postati europarlamentarcem.

    Ako je suditi prema rezultatima anketa i nekim važnim statističkim pokazateljima, među europskim građanima ozbiljno je poljuljana, pa i izgubljena, vjera u Europsku Uniju. Da se unutar Unije dramatično mijenja i socijalna slika, govori nam Eurostatov podatak o socijalnoj isključenosti, odnosno izloženosti riziku od siromaštva, čak 124 milijuna građana EU, odnosno petine ukupnoga broja. O dubokoj bezvoljnosti Europljana govori i podatak da je na prošle izbore za Europski parlament, održane 2009. godine, kada je kriza već uzela maha, izašlo samo 43 posto birača.

    Branka Pavić Blažetin

  • Glasnikov tjedan (18. broj)

    Iza nas je kiša i vjetar, koji je rušio stabla, zvonike, bar kako čitamo iz agencijskih vijesti i kako nam to predočuju agencijske fotografije. Naravno, nismo bili tamo i nismo vidjeli, ali su nam se noge ipak smočile u subotu, a i neki vrtovi su bili pod vodom koju je stvorila kiša nemilice padajući. Kažu kako ona u napadanoj količini ne pogoduje poljima i usjevima, ali o tome zaista mogu više tek poljoprivrednici. I narodnosni glasnogovornici su preuzeli vjerodajnice 30. travnja u Mađarskom parlamentu. Njih trinaest, među njima i glasnogovornik Hrvata u Mađarskoj, Mišo Hepp. Isti su dana 6. svibnja poloűili zakletvu. Kažu kako će imati sve osim prava glasa. Imaju točno određene stolice u parlamentarnoj potkovi. Imat će ista primanja kao i ostali zastupnici, 748 tisuća forinti mjesečno, osiguran stan, i troškove benzina korištenjem benzinske karte (godišnje 1 824 000, za benzinca, ili 1 357 152 za dizelaša), telefonske troškove, osiguran će im biti ured s informatičkom infrastrukturom ma u kojem mjestu u državi koje naznače, a imat će na raspolaganju i određeni okvir temeljem čega će moći angažirati suradnike, po slovu zakona, kafeteriju... Oni će sudjelovati radu narodnosnog odbora po slovu zakona, a predsjednik odbora imat će 20% plus od zastupničkog “honorara” (897 000 mjesečno). Medijski centar Croatica nazočio je u Parlamentu povijesnom trenutku predaje vjerodajnica narodnosnim glasnogovornicima kao i činu poplaganja zakletve. Tom smo prigodom upitali hrvatskoga glasnogovornika Mišu Heppa. „Iako nismo zadovoljni brojem glasova na parlamentarnim izborima na Hrvatsku državnu listu te i zbog toga nisu nam se ostvarile želje za punopravnim parlamentarnim zastupstvom, jako sam počašćen što današnjega dana mogu preuzeti vjerodajnicu glasnogovornika hrvatske zajednice u Mađarskoj i položiti zakletvu na materinskom jeziku“ – reče Hepp.

    Prema ukupnome broju glasova na parlamentarnim izborima (7 853 696) koje su dobile stranačke (7 834 523) i narodnosne liste (19 173), prag povlaštenog mandata narodnosnih lista bio je 21 112 glasova (četvrtina od 84 448 glasova, kojim je ostvaren jedan mandat na listi). Nijedna državna narodnosna lista nije ostvarila povlašteni narodnosni mandat, tek su dobile glasnogovornika.

    Podsjetimo kako je u registru hrvatskih birača poradi ostvarivanja mogućnosti prava glasa na parlamentarnim izborima za hrvatsku parlamentarnu listu bilo upisano 1624 glasača od čega je njih 1212 dalo glas za Hrvatsku državnu listu koju je predvodio Mišo Hepp, predsjednik Hrvatske državne samouprave, koja je imala zakonsko pravo postaviti spomenutu listu. Novi saziv Mađarskog parlamenta počeo je s radom 6. svibnja. Narodnosni glasnogovornici, koji trenutno obnašaju ujedno i funkciju predsjednika državnih narodnosnih samouprava, većina njih, po slovu zakona, jednako kao i gradonačelnici, te dvije funkcije mogu obnašati do jesenskih izbora za mjesne i narodnosne samouprave. Od jesenskih izbora spomenute funkcije u sukobu su interesa.

    Branka Pavić Blažetin

  • Glasnikov tjedan (19. broj)

    Poštovani čitatelji, pozdravljam vas uime Medijskog centra Croatica, organizacijskog ustrojstva koji objedinjuje medije financirane iz proračuna mađarske vlade kroza stavku proračuna Hrvatske državne samouprave, u okviru Izdavačkog poduzeća Croatica. Ujedinjuje dva medija: Hrvatski glasnik, tjednik Hrvata u Mađarskoj, i Internetski radio hrvatske zajednice u Mađarskoj, Radio Croaticu, te od svibnja i novu inicijativu Uredništva online Hrvatski glasnik.

    Glavne zadaće Medijskog centra Croatica jesu zadovoljavanje potreba Hrvata u Mađarskoj za svestranim informiranjem na hrvatskom jeziku (politički, društveni, kulturni, vjerski, poučni itd. sadržaji), čuvanje i širenje hrvatskoga pisma i govora u svim društvenim segmentima, čuvanje i njegovanje sveukupnoga hrvatskog kulturnognasljeđa, jačanje nacionalne svijesti, populariziranje hrvatskoga jezika, hrvatske povijesti, kulture i nacionalne baštine. Objavljujemo prinose iz svih hrvatskih regija, svih područja života Hrvata u Mađarskoj, želimo unaprijediti i razvijati medijski prostor, kroz različite oblike medija – novine, radio i mrežne stranice, audiovizualne zapise, društvene mreže – objektivno, nepristrano i svestrano informirati.

    U prvom redu vlastitom proizvodnjom programa udovoljavamo potrebama Hrvata u Mađarskoj, poradi pružanja brzih, točnih, potpunih i korisnih informacija kroz dnevne, tjedne, posebne i povremene informativno-glazbene programske sadržaje u dnevnim i tjednim fiksnim terminima te kliznim terminima u skladu s potrebama.

    Medijski centar Croatica sa svojim medijskim platformama nastoji odgovoriti zahtjevima sadašnjega trenutka, uza želju izradbe dodatnih platforma na globalnoj mreži jer ubrzani razvoj informacijskih tehnologija zahtijeva jasniju profiliranost i profesionalizaciju medijske proizvodnje namijenjene Hrvatima u Mađarskoj.

    Uloga medija u modernome društvu od iznimnoga je značenja. Osim uobičajenih zadaća mediji manjinskih zajednica imaju i svoju specifičnu ulogu. Oni čine informativnu bazu zajednice, čuvaju i razvijaju materinski jezik, jačaju nacionalni identitet, bave se temama kojima ostali mediji (u Hrvatskoj i Mađarskoj) ne poklanjaju pozornost i obavljaju društvenu kontrolu zajednica.

    Nadam se kako vam se redizajn tiskanog izdanja Hrvatskoga glasnika dopao, te kako ćete nas pratiti na web-stranicama Radija Croatice i Hrvatskoga glasnika. Klikom na www.crotaica.hu ući ćete i u Medijski centar Croatica. Na vama je da otvorite ponuđene prozore on line Hrvatskoga glasnika i web-stranicu internetskog Radija Croatice koji je s vama tijekom 24 sata.

    Branka Pavić Blažetin

    glavna urednica

    Medijskog centra Croatica

  • Glasnikov tjedan (20. broj)

    Za mene osobno najvažniji događaj prošloga tjedna bio je Dan otvorenih vrata u Croatici i predstavljanje Medijskih platforma Medijskog centra Croatica; tiskanog izdanja Hrvatskoga glasnika, internetskog Radija Croatica i web-portala Hrvatskoga glasnika. Velik je to uspjeh uredništva, učinjen u vremenima kada se njegov godišnji proračun nalazi na razini otprije četiri do pet godina. Ni forintu više. Kako se to može postići? Predanim radom i zalaganjem. Stoga i s ovoga mjesta zahvaljujem svim članovima uredništva na savjesnom obavljanju svojih zadaća te ih potičem na daljnji rad. Drugo ne mogu činiti.

    Svjedok sam vremena u kojem pojedinci, vođeni isključivo svojim vlastitim interesima i neznanjem, spominju informativni prostor u održavanju HDS-a pretenciozno, izrazito politički obojeno i manipulativno, izvrtanjem činjenica s nizom netočnosti, datumskih i povijesnih, bez poznavanja strukturalnih okvira. Hrvatska javnost u Mađarskoj slaba je, jako slaba. Mi je pokušavamo informativnim prostorom jačati. Naravno, sami ne možemo učiniti mnogo. Potrebni su nam partneri, Hrvati koji barataju hrvatskim jezikom, poznaju povijest, svoju i vlastitoga naroda, žive svoju hrvatsku određenost. Hoće li mamu, tatu, ili baku čiji unuk ne zna hrvatski oduševiti imenik najboljih u poznavanju hrvatskoga jezika i književnosti i narodopisa?

    Od 15. svibnja, uz dvije postojeće medijske platforme, obogatili smo se i novom, web-portalom Hrvatskoga glasnika. Tiskano izdanje tjednika Hrvata u Mađarskoj, ako ste njegov pretplatnik, dobivate petkom. Internetski Radio Croaticu slušate 24 sata, bogata glazbena ponuda te informativno glazbene emisije. Svaki dan od 16 sati. Ponedjeljkom «Od Gradišća do Bačke», utorkom «Reći ću ti tko sam», srijedom «Od Gradišća do Bačke», četvrtkom «Glazbena kutija», petkom «Mozaik». Ako ste ih propustili, repriza im je sutradan, s početkom u 10 sati. Ako ste i to propustili, dovoljno je otići na web-stranicu mcc.croatica.hu, kliknuti na prozor Radija Croatice (ili izravno: radio.croatica.hu) i u arhivu potražiti emisiju i prilog koji vas zanima te ga poslušati, poslati prijateljima, širiti, a nemojte ni na facebooku zaboraviti podijeliti ga sa svojim prijateljima.

    Web-portal Hrvatskoga glasnika naći ćete na mcc.croatica.hu ako kliknete na prozor Hrvatskoga glasnika ili izravno na adresi glasnik.hu. Dnevno aktualne vijesti, najava programa, bogata fotogalerija, niz napisa iz hrvatskih regija, kulture, književnosti, niz tema, nudimo vam zanimljive napise iz hrvatskih i mađarskih glasila, svijeta i EU-a, i još mnogo toga. Podijelite naše stranice i njihove sadržaje i sa svojim facebook-prijateljima. Širimo zajedno hrvatski tabor promičući ponuđeni informativni prostor na dobrobit hrvatske zajednice u Mađarskoj.

    Budite s nama i uz nas na Medijskim platformama Medijskog centra Croatica, tijekom 24 sata.

    Branka Pavić Blažetin

    glavna urednica MCC-a

  • Glasnikov tjedan (21. broj)

    U politici nema prijatelja... Pa ni u narodnosnoj politici. Pokazuje se to ciklično svake četvrte godine, kada se počinju natjecati i pregovarati kandidati za mjesto zastupnika, predsjednika, dopredsjednika državnih narodnosnih samouprava. Usto narodnosti od 2014. godine postale su bogatije za još jednu privlačnu fotelju, glasnogovorničku u Mađarskom parlamentu.

  • Glasnikov tjedan (22. broj)

    Nemojte zaboraviti kako je registracija narodnosnih birača u narodnosne biračke popise i nadalje otvorena. Mađarski ili europski državljanin, te izbjeglica, useljenik ili stalno nastanjeni ako je napunio 17. godinu života ili je prije 17. godine sklopio brak, te ima stalno prebivalište u Mađarskoj, s neoduzetim biračkim pravom, automatski je upisan u središnji popis birača. Ista osoba od 1. siječnja 2014. godine može tražiti a) upis u narodnosni birački popis; b) tražiti pomoć pri glasovanju; c) zabraniti izdavanje podataka postavljačima lista, kandidatima.

  • Glasnikov tjedan (23. broj)

    Svjetsko prvenstvo u Brazilu otvara utakmica između reprezentacija Brazila i Hrvatske koja će se igrati 12. lipnja, s početkom u 22 sata. Ima li bolje prilike za predstavljanje gradu i svijetu hrvatskih vrijednosti koje ovoga puta pokazuju još jednom momci u majicama s hrvatskim crveno-bijelim kockicama, u jednom od najljepših nogometnih dresova svijeta. U svakom slučaju ono što je sigurno to su još utakmice hrvatske vrste 18. lipnja, s početkom u 12 sati, Hrvatska–Kamerun i 23. lipnja, s početkom u 22 sata, Hrvatska–Meksiko.

  • Glasnikov tjedan (24. broj)

    Završila je i ova školska godina 2013/2014. i u školama u kojima se u nekom vidu u Mađarskoj odvija nastava hrvatskoga jezika. Hrvati u Mađarskoj imaju šest dvojezičnih škola od kojih su dvije i dvojezične gimnazije. Od čega su dvije osnovne škole s dva vrtića i dva učenička doma i jedna gimnazija, pečuška i santovačka, u održavanju Hrvatske državne samouprave.

  • Glasnikov tjedan (25. broj)

    Već mjesec i po dana je prošlo otkada su narodnosni glasnogovornici prisegnuli u Mađarskom parlamentu i primili glasnogovorničke mandate. Otada ih je primio premijer Orbán, predsjednik Áder, poslušali su ministra ljudskih resursa Zoltána Baloga, a primio ih je i zamjenik premijera Zsolt Semjén. Utemeljen je i parlamentarni Odbor za narodnosti (Magyarországi nemzetiségek bizottsága) čijeg je predsjednika i dopredsjednika izglasovao parlament na prijedlog predsjednika parlamenta, temeljem prijedloga narodnosnih glasnogovornika. Odbor je započeo svoj rad. Narodnosni glasnogovornici upoznaju se sa svojim pravima i mogućnostima, s financijskim okvirima djelovanja svojeg ureda i osoblja u njemu. Saznajemo kako će hrvatski narodnosni glasnogovornik imati svoj ured, uz onaj u Budimpešti, gdje ga imaju i svi ostali parlamentarni zastupnici, s pratećom infrastrukturom i u Pečuhu. Troškove ureda snosi parlament, a osoblje, tajnica i savjetnici, mogu se angažirati u visini primanja parlamentarnog zastupnika (glasnogovornika) 748 tisuća forinti mjesečno. I sada kako dalje? Kome će i kako, u kojoj bazi oni referirati o svome radu u Mađarskom parlamentu, kako će i na koji način formirati svoj ured? Imaju li pravo ako i neformalnog utjecaja i uputa o tome sastavljači parlamentarnih državnih narodnosnih lista, skupštine državnih narodnosnih samouprava, ili?! Narodnosti nemaju parlamentarnog zastupnika u najvišem zakonodavnom tijelu Mađarske, ali imaju sve, njih 13 zakonom navedenih, parlamentarnoga glasnogovornika, bez prava glasa, koji može itekako zastupati interese svoje narodnosti, može dati mišljenje u svezi s pitanjima koja se odnose na život Hrvata u Mađarskoj. Koja su to pitanja od osobite važnosti? Političkog. Prvo je i najvažnije ostvarivanje prava punopravnog parlamentarnog zastupstva u nastupajućem razdoblju.

    U svojim prvim izjavama predsjednik Odbora za narodnosti Slovak Ján Fuzik, ujedno i predsjednik Slovačke državne samouprave,ocjenjuje funkcijunarodnosnih glasnogovornika važnom ustanovom i novim oblikom u zastupanju interesa narodnosti. Spomenimo kako Odbor za narodnosti čini 13 glasnogovornika, od kojih su osmero predsjednici državnih samouprava.Odbor će, po Fuziku, poticati preinaku zakona o narodnostima. Među inima će raspravljati o iskustvima parlamentarnih izbora s gledišta narodnosti i želi dati konkretan prijedlog za preinaku. I onda između ostaloga spomenuto je kako bi trebalo suziti mogućnost postavljanja liste raznih organizacija, tj. bolje ih pročistiti, naime novi zakon o narodnostima ne stavlja pod uvjet djelovanje organizacije najmanje tri godine prilikom postavljanja kandidata. Odbor će redovito usuglašavati sa zamjenikom ombudsmana i s Ministarstvom ljudskih resursa, a istaknuta tema bit će i proračun za iduću godinu.

    Tako ministar Balog izjavljuje kako narodnosno pitanje nije stručnopolitičko pitanje, nego stvar Vlade. Odbor za narodnosti može raspravljati po svim pravnim aktima koji dotiču svakodnevni život narodnosti i tako utjecati na oblikovanje njihove budućnosti. Odbor može imati i važnu ulogu pri donošenju zakonskih akata jer može potaknuti prijedloge zakona kao bilo koji drugi parlamentarni odbor. Po Zakonu o radu parlamenta, Odbor za narodnosti jest tijelo koje glede narodnosnih interesa, prava može davati prijedloge, mišljenja i nadzirati Vladin rad. Tako se i hrvatska narodnost u Mađarskoj može uključiti u pripremu svih zakonskih akata koji se dotiču narodnosnih pitanja. Za to je potrebno unutar hrvatske zajednice iznaći načine rada i suradnje koji će rezultirati korišću za Hrvate u Mađarskoj u nastupajuće četiri parlamentarne godine.

    Branka Pavić Blažetin

  • Glasnikov tjedan (26. broj)

    U Sarajevu su se prošle subote pod pokroviteljstvom Europske Unije priređivale svečanosti kojima se obilježavao i spominjao povod izbijanja Prvoga svjetskog rata. Prije sto godina na praznik srpskoga naroda Vidovdan, koji se slavi kao sjećanje na poraz od Turaka na Kosovskom polju 1389. godine, dvadesetogodišnji mladić Gavrilo Princip. Član organizacije Mlada Bosna, hicima iz pištolja usmrtio je austro-ugarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, dok je istoga dana car Franjo Josip II. iz Beča krenuo u toplice.

  • Glasnikov tjedan (27. broj)

    BrankaPonedjeljak je. Na redu je pisanje ovotjedne uredničke kolumne. Najbolje je ako ste pozitivni i zažmirite nad pojedinim odsječcima društvene i ine stvarnosti koja nas okružuje. Tjedniku Hrvata u Mađarskoj, polazeći od njegove «misije» i zadatka posla, u središtu su zanimanja Hrvati u Mađarskoj i njihova politička, društvena, kulturna te životna zbilja.

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version