Glasnik.hu

Switch to desktop

Hrvatski glasnik,

  • Facebook

    Razgovaraju dvije bake:

    -          Udaje mi se unuka, ako Bog da’

    -          Ah, lijepo, odakle je mladić?

    -          Iz Facebooka, ne znam ja gdje to, al tako mi ona reče. 

  • FANCAGA, BAJA

    U organizaciji Fancaške osnovne škole, 10. svibnja priređuje se već tradicionalno Markovo.

  • FAŠINJAK BIZONJSKIH PENZIONISTOV

    IMG 6447Mesopustu su u Gradišću zbogomdali minuli tajedan ne samo mladi nego i zrelije generacije širom Gradišća. Ljetos, treći put, su skupadošli zadnjega utorka ovoga fašinjka i bizonjski penzionisti na poziv mjesnoga Kluba umirovljenikov. Za mužiku su bili odgovorni starogradski i kemljanski tamburaši pod imenom Trzalica, i kako se vidi i na fotografija, ke je nam poslao Balaž Martinšić, svi nazočni, kih trideset ljudi, su se dobro ćutili uz druženje i malo veselja. Nastavak ove lipe tradicije slijedi pravoda kljetu..

     

  • FESTIVAL „ZLEVANKA, VINO I TAMBURE” 2014.

    Zlevanka vino i tambureDruštva sumartonskih prijatelja vina23. kolovoza 2014. (subota) pred sumartonskim domom kulturepriređuje IX. Festival zlevanke, vina i tambure.

  • Fićehaz

    Predsjednik Hrvatske samouprave Zalske županije dr. Jože Takač za 2. listopada pozvao je vijećnike hrvatskih pomurskih naselja  na završnu svečanu sjednicu Samouprave.

  • FIĆEHAZ

    U tome mjestu Hrvatska samouprava Zalske županije 26. ožujka 2015. (četvrtak u 15 sati organizira okrugli stol pod naslovom „Očuvajmo naše narodnosne ustanove”. Tema okrugloga stola, na kojem će nazočiti parlamentarni zastupnici Péter Cseresnyés i László Teleki te Mišo Hepp, glasnogovornik Hrvata u Mađarskoj, Ivan Gugan, predsjednik Hrvatske državne samouprave, načelnici hrvatskih pomurskih naselja i voditelji dječjih vrtića, bit će opstanak dječjeg vrtića u Fićehazu, odnosno u drugim hrvatskim naseljima.  

  • FILM KAO KOMUNIKACIJSKO SREDSTVO MEĐU DJECOM

    Film kao_komunikacijsko_br.2Pošto su prošloga ljeta pomurska djeca sudjelovala u Međunarodnoj filmskoj radionici u Ivanovcu, ispostavilo se da djeca s filmom lako prebrode jezične prepreke, a najlakše se uče i jezici. Brzo su to shvatili i suradnici radionice i jedva čekali novu priliku da se nastavi međusobno druženje. Zahvaljujući projektu Hrvatskog savjeta za podršku nadarenim osobama, filmske radionice se nastavljaju, ovaj put na lijevoj obali Mure u okviru projekta „Mostovi za nadarene”.

  • FILM O LJUBAVNIM ZGODAMA KUŠANOVA JUNAKA

    letöltésNakon filmova Koko i duhovi i Zagonetni dječak o dječaku detektivu Koku, film „Ljubav ili smrt“ zabilježio je rekordnu gledanost u Hrvatskoj. Sva tri filma o Koku nastala su prema predlošku omiljenih romana za djecu i mladež Ivana Kušana. Najnoviji film u nizu uvodi temu prvih ljubavi u Kokove detektivske i nogometne pustolovine.

  • Fok

    Hrvatska samouprava 20. rujna priređuje tradicionalni Hrvatski dan.

  • FORUM ZA STANOVNIŠTVO VEZAN UZ GRANIČNE PRIJELAZE S MAĐARSKOM

    Predstavnici forumU kotoripskom domu kulture u četvrtak, 24. travnja, održan je Forum za stanovništvo što ga je sazvala mađarska konzultantska tvrtka Trenecom Cowi, u suradnji s Općinom Kotoriba, a po nalogu Koordinacijskog centra za prometni razvoj Mađarske, uz podršku Ureda premijera Mađarske i Ministarstva nacionalnog razvitka iste države. Njima je zadaća priprema razvojne strategije prometa i graničnih prijelaza na zajedničkoj hrvatsko-mađarskoj granici koji bi se financirali sredstvima EU te sredstvima dviju spomenutih država. Ovdje su čelnici Općine i mještani Kotoribe, predstavnici donjomeđimurskih općina i grada Preloga dobili informacije o dosad obavljenim poslovima te očekivanim rezultatima. Predstavnici spomenute tvrtke kazali su da su u prvoj fazi pripreme studije izvodljivosti na 352 kilometra granice između Hrvatske i Mađarske, uz sedam postojećih, predvidjeli 44 prijelaza. Istaknuli su kako postoji velika potreba za otvaranjem novih graničnih prijelaza radi oživljavanja gospodarstva, društvenog, kulturnog i rodbinskog povezivanja, potrebe prijevoza putnika i roba, i to poglavito u pograničnim dijelovima.

    Projekt sadrži pet faza, a nakon izradbe Studije izvodljivosti izrađuje se lista prioriteta, a onda mađarska vlada odlučuje koji granični prijelaz treba odmah pokrenuti. Tako su došli čuti mišljene stanovništva ovog područja, koje je ostalo neugodno iznenađeno kada su od tvrtke čuli prijedlog da se na ovom području priprema otvaranje graničnog prijelaza između Serdahela i Kotoribe, gdje bi se promet odvijao skelom. Pitamo se kakva je to bila koordinacija općinskog čelništva Kotoribe i konzultantske tvrtke u pripremi foruma, a da Mađari nisu znali da Kotoriba i mađarski Kerestur već 12 godina u ladicama drže gotove projekte za izgradnju cestovnog mosta Kotoriba–Kerestur, a za što su potrošeni veliki novci.
    Načelnik Općine Kotoriba Ljubomir Grgec je odmah na početku naglasio kako je višegodišnja želja Kotripčana da se izgradi čvrsti cestovni most između Kotoribe i Kerestura koji otvara put prema srednjoj Europi. Rekao je kako su za most već izrađeni projekti, a takva želja uvrštena je u općinski i županijski prostorni plan. Spomenuo je i prvu željezničku prugu koja je u Međimurje i Hrvatsku ušla upravo iz toga smjera, a sada je i on ostao neugodno iznenađen ovim prijedlogom.

    S načelnikom su mišljenje podijelili bivša općinska vijećnica Irena Maltar te predsjednik kotoripskog Općinskog vijeća Zoran Radmanić koji su sudjelovali u raspravi, a godinama prije bili su uključeni u pripremu spomenutih projekata i kako se u Kotoribi godinama zalažu za čvrsti granični prijelaz. Njihov je stav jasan i samo to dolazi u obzir. U raspravu se uključila i Anica Kovač, ravnateljica Obrazovnog središta «Nikola Zrinski» iz Kerestura, koja je govorila o gotovo 25-godišnjoj suradnji osnovnoškolskih ustanova ovih pograničnih naselja. Izgradnjom mosta jedni do drugih došli bi za sedam minuta, a ovako u oba smjera trebamo proći 100 kilometara i potrošiti gotovo dva sata. Ona je istaknula i činjenicu da preko Mure živi mnoštvo pomurskih Hrvata, a što mađarska država zacijelo nije uzela u obzir.

    Da Kotoribi, koja je se nalazi u «prometnom slijepom crijevu», i cijelom tom kraju treba most koji će biti veza s Europom, potvrdio je i Josip Grivec, dopredsjednik Skupštine Međimurske županije i načelnik Općine Donji Vidovec, dajući javnu potporu uime donjomeđimurskih općina, grada Preloga i Međimurske županije.

    Dogovoreno je da se uskoro održi novi sastanak na kojem bi se podrobnije obrazložio ovaj projekt. Nadam se u sasvim drugom svjetlu i opsegu.

    Tekst i snimke: Mladen Grubić

  • Fotonatječaj “Europa u mojoj regiji”

    Treću godinu zaredom organizira se natjecanje u fotografiji “Europa u mojoj regiji”, čiji je cilj podizanje svijesti o projektima financiranim iz EU fondova, kao dio Regionalne politike Europske Unije.

  • GARA

    U glavnoj organizaciji Seoske samouprave i Konjičke udruge, 8. lipnja, s početkom u 9 sati na mjesnom hipodromu priređuje se IX. Dan sela i konjički dan.

  • GARA

    U suorganizaciji garske i dušnočke Hrvatske samouprave skupina bačkih Hrvata Bunjevaca 21–22. lipnja putuje na hodočašće u nacionalno hrvatsko marijansko svetište Mariju Bistricu.

  • Gara

    Hrvatska samouprava 14. rujna organizira jednodnevni izlet u Suboticu i na Palićko jezero te u tamošnji zoološki vrt.

  • GARA

    Hrvatska samouprava 14. prosinca ove godine u domu kulture, s početkom u 14 sati proslavit će Materice i Oce. Uz kratak prikaz knjige „Garske bunjevačke familije na slikama”, u programu sudjeluju učenici garske osnovne škole, Omladinska plesna grupa, Bunjevačka izvorna kulturna grupa i Tamburaški sastav „Bačka”. Priredba će se ostvariti s potporom Hrvatske samouprave Bačko-kiškunske županije.

  • GARA

    Hrvatska samouprava organizira tradicionalno BUNJEVAČKO PRELO koje će se ove godine prirediti 31. siječnja, s početkom u 19 sati u mjesnom domu kulture.

  • GARSKE BUNJEVAČKE FAMILIJE U SLIKAMA. HRVATSKA SAMOUPRAVA GARA. CROATICA, BUDIMPEŠTA, 2014.

    knjigaBunjevačka priča kroz obiteljske fotografije

    Poslije prve knjige, monografije pod naslovom Garski Bunjevci, objelodanjene potkraj 2012. godine, početkom ove godine tiskano je novo izdanje garske Hrvatske samouprave, ovaj put pod naslovom Garske bunjevačke familije u slikama, tiskano u nakladi izdavačke kuće Croatica u Budimpešti.

  • Gdje nema nesloge, tamo nema ni sloge

    Iza parlamentarnih smo izbora. Koliko su bili uspješni za narodnosti, može svatko prosuditi, ali to je sigurno da smo bogatiji s jednim iskustvom koji možda daje neke smjernice i za mjesne narodnosne izbore. Do listopada još ima pet mjeseci da se narodnosti pripreme glede uspješnih izbora, nakon čega će se moći utemeljiti mjesne, županijske narodnosne samouprave te državna samouprava. Zakon se i u tom pogledu mijenjao, pa ovaj put neće se birati tzv. elektori iz čijih su redova izabrani zastupnici u županijsku i državnu organizaciju, nego će se izravno birati lista s kandidatima. Otkada postoji mogućnosti sastavljanja državnih lista (elektorskim sustavom biranja u zadnja dva mandata), iza državne liste stajao je Savez Hrvata u Mađarskoj. Po svemu sudeći, prilikom predstojećih izbora hrvatska zajednica imat će najmanje dvije liste (možda i više). Neke od hrvatskih regija ne žele se pridružiti Savezovoj listi, nego žele postaviti samostalnu državnu listu. Zbog čega su tako odlučile?

     

    Vjerojatno ima razloga, netko misli da je to loša stvar za našu zajednicu jer  će njihove članove podijeliti, no, mislim, to se i do sada znalo da pripadnici naše zajednice u nekim pitanjima nisu bili istoga mišljenja, ali to je potpuno prirodno. Tamo gdje su dva čovjeka, tamo su često i dva mišljenja, i kineska poslovica kaže: „Gdje nema nesloge, tamo nema ni sloge.“ Izborni zakon daje mogućnosti da narodnosti unutar svoje zajednice biraju, između ponuđenih lista nešto slično kao što su parlamentarni izbori. Nudi mogućnost da bilo koja hrvatska organizacija koja udovolji kriterijima postavi i državnu listu. Ovo daje mogućnost za pravu kampanju, dakle oni koji postavljaju državnu listu trebaju se natjecati za pridobivanje glasova. Ona lista koja dobije više glasova, dobit će više mandata u državnoj samoupravi. Možda to nije ni tako loše jer će ovako aktivisti osjećati zbog čega trebaju raditi na terenu, moraju razmišljati o tome na koji način mogu pridobiti ljude za hrvatsku zajednicu. Konačno, svi kandidati na bilo kojoj listi, mislim, imaju isti cilj, raditi na tome da Hrvati na našim prostorima očuvaju svoju samobitnost, jezik, tradicije, kulturu... Ciljevi su isti, samo je možda način na koji to žele ostvariti različit. Jedan na jedan način, a drugi na drugi način, ali koji je pravi način, to se unaprijed ionako ne zna, to se većinom saznaje samo nakon četverogodišnjeg mandata, ali ni tada se ne može izreći kategorički da je učinjeno dobro ili loše. U svakom razdoblju ima pozitivnih dostignuća, pa i negativnih, često i oni koji su na čelu neke organizacije, zajednice itd. tek nakon određenog vremena saznaju je li učinjen pravi korak, takav koji vodi napretku. Ako se uzimaju u obzir sve opcije, razmotre se i neke moguće posljedice, onda je veća vjerojatnost da će se koraknuti u dobrom smjeru. Nadam se kako će svi hrvatski kandidati koji krenu na jesenskim izborima organizirati kampanju s odgovornošću, imajući u vidu interes hrvatske zajednice u cjelini, bez obzira jesu li na jednoj ili na drugoj listi, jer kineska poslovica kaže i to: „I dobro i zlo idu prema svojim posljedicama.“

    Bernadeta Blažetin

  • Geni, odgoj ili možda nešto drugo?

    Mi, pripadnici nacionalnih manjina mnogoput se pozivamo na svoje podrijetlo, smatrajući kako smo od svojih predaka naslijedili ono što nas čini pripadnikom određene narodnosti, jezična, kulturna obilježja, čime smo nešto drukčiji od većinskog naroda i većina od nas želimo i očuvati ta obilježja. Kako bi učvrstili svoje uvjerenje u onoga što jesmo, tražimo odgovore na temeljna pitanja: tko smo i odakle smo, pokušamo proučiti svoju lozu i svoje podrijetlopomoću sačuvanih zapisa i usmene predaje. Koliko je važno podrijetlo u osjećaju samobitnosti, odnosno koliko su „krivi” u tome geni koji su nositelji nasljednih svojstava potaklo me na razmišljanje naslov knjige „Geni na more zovu”.

  • GEOŠIĆ PRIMIO KULTURNU NAGRADU

    geosic ambo.5336660Bivši farnik Klimpuha, Štefan Geošić je čer subotu dostao Kulturnu nagradu gradišćanskih Hrvatov za 2014. ljeto. Nagradu u obliku brončane skulpture Tome Rešetarića su mu dodilili po maši zahvalnici u klimpuškoj crikvi. Mašu je muzički oblikovao domaći crikveni zbor Klimpuh s vjerniki, a svetačnost zbor Trajštof sa solisticom Marijom Herczeg Lentsch.

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version