Glasnik.hu

Switch to desktop

Hrvatski glasnik,

  • Daljnje diferenciranje opće potpore iz državnog proračuna mjesnim i područnim samoupravama

    Povećana potpora za djelovanje mjesnim, područnim i državnim samoupravama za medije, ustanove i ulaganja

  • Dan Hrvata

    HRVATSKI DAN_RAM

  • Dan Hrvatov s prijatelji iz Donje Voće, Murskoga Središća i Odre

    Dan Hrvatov_1Dan Hrvatov u južnogradišćanskoj Nardi, 5. julija, u subotu, sad se je jur osmi put odvijao još i zbog već razlogov u svečanijoj atmosferi nego obično. Hrvatska samouprava toga naselja ovput je pozvala sve partnerske općine i KUD-e iz Hrvatske, tako da su cijeli šator na dvoru Kulturnoga doma napunili Hrvati iz Odre, Donje Voće, Murskoga Središća, Narde i okolišnih sel.

  • DAN MAĐARSKE ZNANOSTI

    Baja, 2014. november 19. /19. studenog 2014.

    Idegen nyelvi szekció

  • Dan otvorenih vrata

    Prikaz medijskih platforma MCC-a

    KVIZ 9Dana 15. svibnja u Izdavačkom poduzeću Croatica upriličen je Dan otvorenih vrata u sklopu kojeg su predstavljene medijske platforme Medijskog centra Croatica, organizacijskog ustrojstva koji ujedinjuje medije financirane iz proračuna mađarske vlade kroza stavku proračuna Hrvatske državne samouprave, u okviru Izdavačkog poduzeća Croatica. Centar ujedinjuje tri platforme: Hrvatski glasnik, tjednik Hrvata u Mađarskoj, Internetski radio hrvatske zajednice u Mađarskoj, Radio Croaticu (www. radio.croatica.hu), te od svibnja i novu inicijativu Uredništva web portal Hrvatskoga glasnika (www. glasnik.hu). Oni su dostupni i preko redizajnirane naslovnice poduzeća Croatica (www.croatica.hu).

    Dan je započeo nadasve zanimljivom radionicom pod nazivom Čitajte malu stranicu! koju je vodila, jednako kao i kviz s učenicima viših razreda budimpeštanske Hrvatske škole, Bernadeta Blažetin. Nastavljen je svečanim otvaranjem te prikazom medijskih platforma te tribinom pod nazivom O novinarstvu i pjesništvu s Timeom Horvat. Nazočne je pozdravio Čaba Horvath, Croaticin ravnatelj, koji reče kako je poduzeće Croatica utemeljeno prije četrnaest godina, te prošlo dugi put, a zahvaljujući zaposlenicima ostvarilo velike rezultate, i to unatoč svim teškoćama, kojih nije bilo malo, stalno pokazuje i dokazuje svoje potencijale.

    Među uglednim gostima toga su dana u Croatici bili: konzulica gerant Republike Hrvatske u Pečuhu Ružica Ivanković, prvi tajnik Veleposlanstva Republike Hrvatske u Budimpešti Berislav Živković, predsjednik Hrvatske državne samouprave Mišo Hepp, ujedno hrvatski glasnogovornik u Mađarskom parlamentu, parlamentarni zastupnik Matija Firtl, dopredsjednica HDS-a Angela Šokac Marković, ravnatelj Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj Stjepan Blažetin, ravnatelj pečuške Hrvatske škole Miroslava Krleže Gabor Győrvári, ravnateljica budimpeštanske Hrvatske škole Ana Gojtan i mnogi drugi naši dragi gosti i suradnici.

    PREZENTACIJAObraćajući se nazočnima, glavna urednica Medijskog centra Croatica Branka Pavić Blažetin između ostaloga je naglasila kako u početnim koracima ustrojstvo MCC-a izrađuju temeljem postojećih kapaciteta s time da iz vlastitih snaga pokreću posve novu medijsku platformu, web-portal Hrvatskoga glasnika s provedenom racionalizacijom i optimalnijim iskorištavanjem postojećih ljudskih i tehničkih zaliha. Dodala je kako je u drugom koraku prijeko potrebno stvoriti uvjete koji mogu dugoročno osigurati kvalitetan rad. Glavne su zadaće MCC-a, kazala je, zadovoljavanje potreba Hrvata u Mađarskoj za svestranim informiranjem na hrvatskom jeziku, čuvanje i širenje hrvatskoga pisma i govora, sveukupnoga hrvatskog kulturnog nasljeđa, jačanje nacionalne svijesti, populariziranje hrvatskoga jezika, povijesti, kulture i nacionalne baštine, unapređivanje i razvijanje medijskog prostora kroz različite oblike medija – tiskane i elektronske (novine, radijske i mrežne stranice, audiovizualne zapise), te prije svega objektivno, nepristrano i svestrano informiranje, vlastitom proizvodnjom programskih sadržaja, kroz brze, točne, potpune i korisne informacije u dnevnim, tjednim i povremenim terminima. Uz to potrebo je stvarati okvire demokratskog dijaloga, davati potporu slobodi mišljenja i govora, iznošenju stavova i širenju tolerancije... Sve to uz dodatne djelatnosti kao što je i Dan otvorenih vrata Medijskog centra Croatica.

    Slijedilo je predstavljanje medijskih platforma MCC-a: Radija Croatice, koji je s glavnom urednicom prikazala urednica Kristina Goher, redizajniranog tiskanog izdanja Hrvatskoga glasnika, te web-portala Hrvatskoga glasnika, što ga je predstavila glavna urednica MCC-a Branka Pavić Blažetin s pomoću urednice Bee Letenjei.

    Slijedila je tribina, nadasve zanimljiv razgovor s Timeom Horvat, o novinarstvu i pjesništvu, razgovor je vodio novinar Stipan Balatinac. U sklopu Dana zainteresirani su s vodičem mogli razgledati prostore Izdavačkog poduzeća Croatica i upoznati se s radom uredništva Medijskog centra Croatica.

    -hg-

  • DAN SANTOVACA

    Dan Santovaca_PlakatGdjegod živio – ako si rođen i odgojen ovdje – ovamo pripadaš dovijeka

    U glavnoj organizaciji santovačke «Čajane» (Teaház), odnosno vlasnika i poduzetnika Gabora Varge, 16–17. kolovoza u Santovu se organizira Dan Santovaca – susret čuvenih santovačkih osoba: umjetnika, glazbenika, književnika i znanstvenika, koji su svojim životom i djelom zadužili svoje suseljane, te pridonijeli dobrom glasu svoga rodnog sela.

  • Dan udvarskih Hrvata – „Dan kulture Bošnjaka u Udvaru”

    udvarski1U Udvaru, naselju nadomak Pečuhu, već stoljećima žive Hrvati. Djeluje u već nekoliko samoupravnih mandata i Hrvatska samouprava. Ona kojoj je istekao mandat sredinom listopada dobila je sredstva za organizaciju događaja koji se u Udvaru zbio 27. prosinca, a koju je provelo novoizabrano zastupničko tijelo udvarske Hrvatske samouprave, na čelu s predsjednicom Martom Ronai i zastupnicima Mišom Božanovićem i Dianom Daskalov.

  • Dana 10. rujna 2013. započela akademska godina 2013/14.

    Lr-cikkhez-2274Početak nove akademske godine studenti su obilježili izletom u Čavolj. U sklopu terenske nastave i proučavanja povijesti Hrvata u Mađarskoj, studenti i profesori pogledali su Zavičajni muzej, katoličku crkvu i mjesno groblje.

  • DANI IVANA ANTUNOVIĆA U LIPNJU 2015. U SUBOTICI I KALAČI

    Sastanak Dani_I.A.2015-1U povodu 200 godina od rođenja narodnoga preporoditelja Hrvata u južnoj Ugarskoj Ivana Antunovića ove (2015.) će godine biti održani Dani Ivana Antunovića u Subotici i Kalači...

  • Darinka – Pécs horvát büszkesége

    darinka orcsikBár a legszebbnek járó koronát valami másnak köszönheti, a pécsi Orcsik Darinkának szépségéért is kijárna a csillogó fejdísz. A huszonhárom éves horvát származású lány igazán elragadó jelenség, nemrég pedig egy különleges versenynek köszönhetően akaratán kívül a figyelem középpontjába került. Nem érti miről beszélünk? Olvassa el az Abszolút Nő interjúját!

  • DEKLARACIJA O NAZIVU I POLOŽAJU HRVATSKOG KNJIŽEVNOG JEZIKA

    prosvjedno-programatski tekst o neravnopravnosti hrvatskoga književnog jezika, pripremljen u krugovima hrvatskih lingvista i književnika unutar dviju nacionalnih institucija - Matice hrvatske i Društva književnika Hrvatske potkraj 1966. i u početku 1967. Tekst je objavljen u Telegramu, 17. III. 1967, uz napomenu da se upućuje Saboru SR Hrvatske i Saveznoj skupštini SFRJ kao prijedlog u sklopu priprema za promjenu Ustava.

  • Devetnaesta kolonija u Sumartonu

    Devetnaesta kolonija_drvorezbara_1Kod klijeti Stjepana Radnaija, predsjednika sumartonskoga Društva drvorezbara, u Kamanovim goricama (blizu Sumartona) ovog ljeta devetnaesti put su se okupili drvorezbari i slikari kako bi posvetili tjedan dana omiljenoj umjetnosti. U koloniju su stigli umjetnici amateri iz obližnjih mjesta i drugih krajeva Mađarske, te iz Hrvatske. Prva drvorezbarska kolonija u Sumartonu bila je još 1991. godine, a zatim od 1996. u okviru sumartonskoga Društva drvorezbara. U ovogodišnjoj koloniji sudjelovalo je jedanaest umjetnika, drvorezbara i slikara i dvadesetero djece.

  • Dobro došli, naši mili gosti! – 2014

    Osamnaesti festival folklornih društava ove godine ujedno i godišnji Hrvatski dan u Pečuhu

    a 422I ove je godine međunarodni festival hrvatskih folklornih društava Dobro došli, naši mili gosti! u organizaciji KUD-a Tanac okupio mnoštvo folkloraša iz Vojvodine, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, i članove KUD-a Tanac, njihove domaćine, jednako kao i zainteresiranu publiku. Zanimljivost je ovogodišnje priredbe kako je ona održana skupa s Hrvatskom državnom samoupravom i Hrvatskom samoupravom grada Pečuha, koja zadnjih godina pomaže programe KUD-a Tanac, a uz potporu Hrvatske samouprave Baranjske županije i Zajednice podravskih Hrvata te kako je ona uza svetu misu u pečuškoj katedrali koju je predvodio đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić ujedno bila i ovogodišnji pečuški Hrvatski dan.

  • Doček Nove godine po svijetu

    novagPrvi doček Nove godine baš na 1. siječnja dogodio se 153. pr. Kr. Zapravo, siječanj u kalendaru uopće nije postojao do 700. godine prije Kr., kada ga je drugi rimski vladar Numa Pompilije dodao u kalendar. Stoljećima poslije Julije Cezar predstavio je novi, na sunčanu godinu temeljeni julijanski kalendar 46. pr. Kr. Prema njemu nova godina započinjala je 1. siječnja. Nadnevak (datum) proslave nove godine nije bio isti u svim zemljama, no danas se svugdje slavi na isti, samo na različit način:

  • Dodijeljene narodnosne stipendije

    Poruka narodnosne stipendije:

    računamo na vas

    NARODNOSNA STIPENDIJA SVI„Poruka je narodnosne stipendije da računamo na vas. Računamo na ono što ćete postići u naobrazbi, ali ujedno i na ono što ćete uraditi za onu zajednicu kojoj ste pripadnici“ – naglasio je ministar ljudskih resursa Zoltán Balog pri dodjeli narodnosne stipendije. U sjevernoj dvorani velebnoga zdanja Peštanskoga Vígadóa, 29. rujna ministar Balog u nazočnosti parlamentarnog državnog tajnika Bencea Rétvárija, državnoga tajnika za vjerske, narodnosne, civilne i društvene odnose Miklósa Soltésza, zamjenika državnoga tajnika za narodnosne, civilne i društvene odnose Imrea Deáka te predsjednika državnih samouprava, ravnatelja i roditelja uručio je narodnosne stipendije.

  • DombóFest

    dombofest 2U organizaciji Seoske i hrvatske samouprave, u Dombolu (Kastélyosdombó) 6. rujna održan je takozvani DombóFest, festival koji ispraća ljeto. Ove je godine festival uistinu obilježen u tom duhu jer je gotovo cijeli dan padala kiša, a sunce je izašlo tek za vrijeme kulturnog programa. Organizatori su se pobrinuli da za ovo selce organiziraju bogat program.

  • Dombol

    Dan sela Dombola tradicionalno se priređuje prve rujanske subote.

  • Dragutin Domjanić

    FALA

    Za vsaku dobru reč,
    Kaj reći si mi znala,
    Za vsaki pogled tvoj,
    Za vsaki smeh tvoj, fala!

  • Društvo Horvata kre Mure donijelo odluku o načinu sudjelovanja na izborima

    drustvo horvataGodišnja skupština Društva Horvata kre Mure održana je 25. travnja 2014. u sumartonskom domu kulture. Iako je u pozivnici pokraj uobičajenih dnevnih točaka (izvješća) bio naznačen i izbor novog predsjednika i predsjedništva, te izmjena statuta, do toga nije došlo, naime članstvo je to odgodilo iza mjesnih izbora. Na skupštini je usvojeno izvješće o radu, financijsko izvješće za 2013., proračun i prijedlog programa za 2014. te je donesena odluka o načinu sudjelovanja na predstojećim mjesnim narodnosnim izborima.

    Skupština Društva Horvata kre Mure zakazana je za 18 sati, tada  je predsjednik organizacije Ladislav Gujaš utvrdio da nema kvoruma, stoga je za pola sata ponovno sazvao sjednicu, kako je to bilo naznačeno i u pozivnici. Predsjednik je pozdravio nazočne, među njima i predstavnike Zemaljskoga društva mađarsko-hrvatskog prijateljstva Marka Kovača, predsjednika, i Pala Balatinca, predsjednika nadzornog odbora. Pošto su se članovi upoznali s dnevnim redom, predloženo je da se iz dnevnog reda izvadi razrješenje i izbor novoga predsjedništva, što je skupština izglasovala. Slijedilo je izvješće predsjednika o radu udruge. Nabrojeno je nekoliko regionalnih priredaba u kojima je u većini bio suorganizator i Udruženje pomurskih mjesnih hrvatskih samouprava, npr. Međimurska popevka, Traži se zvijezda, Festival zlevanka, vino i tambure, te je proveden seminar za koreografe i folkloraše, odnosno izdan priručnik za koreografe u okviru europskoga projekta za kulturnu suradnju COCU. Članstvo je iznijelo neke primjedbe: tijekom projekta nisu bili dovoljno informirani o programima, te je postavljeno i pitanje zbog čega se najveći dio programa Društva ostvaruje u Sumartonu. Zatraženo je da se od tog trenutka preko mejla obavještava svaki član o događanjima Društva. Opet je došlo na vidjelo pitanje članstva, odnosno uplata članarina, naime umalo sto dvadeset osoba registrirano je u članstvo, međutim mnogi od njih ne plaćaju članarinu. Članstvo je donijelo odluku o tome da se konačno riješi točan popis članova, neka se pošalje upit svima koji nisu plaćali članarinu i da se izjasne glede članstva. Neki su predložili da se smanji članarina s 1000 forinta na 500, ali to nije prihvaćeno. Predsjednik je zamolio nazočne da se u svome mjestu potrude poradi pridobivanja novih članova, osobito mlađeg naraštaja. Pošto je prihvaćeno izvješće o radu, slijedilo je financijsko izvješće. Regionalna organizacija u 2013. godini imala je nešto više od 16 milijuna forinta prometa, što je nastalo zbog sudjelovanja u europskome projektu, čija je vrijednost 8,5 milijuna forinta, te od kredita od 8,3 milijuna što je trebalo podići zbog naknadnog financiranja projekta. Društvo za priredbu „Žive jaslice“ dobilo je potporu 177.267  forinta od Veleposlanstva Republike Hrvatske, a 83 tisuće prihoda nastalo je od članarine. U financijskom izvješću postavljena su razna pitanja: u što je utrošen novac europskoga projekta, što pokrivaju razni iznosi. Nakon rasprave prihvaćeno je financijsko izvješće te proračun za 2014. godinu. Zbog nenazočnosti predsjednika Nadzornog odbora Tibora Dombaija izvješće nadzornog odbora odgođeno je za iduću sjednicu koja će, prema planovima, biti u lipnju.

    Slijedila je rasprava u vezi s organiziranjem mjesnih manjinskih izbora. Dr. Jože Takač, zastupnik Hrvatske državne samouprave i član predsjedništva, izvijestio je nazočne o izmjenama manjinskog izbornog zakona, objasnio je kako su prije četiri godine iz redova tzv. elektora birani zastupnici županijske i državne samouprave, ovaj put se biraju zastupnici izravno preko postavljene liste. Do sada je bila praksa da je državnu listu postavio samo Savez Hrvata u Mađarskoj, međutim predsjedništvo Saveza donijelo je odluku da se na Savezovoj listi može kandidirati osoba koja je izravno član organizacije. Kako iz Zalske županije ima tek nekoliko članova, stoga zalski Hrvati moraju tražiti neku drugu mogućnost, tj. krenuti na drugoj državnoj listu i tako će se dvije ili više lista natjecati za podjelu mandata. Bit će slično kao u Parlamentu, zastupnici će dospjeti u državnu organizaciju prema određenim brojevima glasova. U svezi s postavljanjem druge liste bili su već pregovori s gradišćanskim Hrvatima, koji su voljni surađivati. Izrađen je nacrt sporazuma o suradnji glede predstojećih izbora čije potankosti još treba utvrditi, pa će i Gradišćanci ovih dana donijeti odluku hoće li sklopiti sporazum sa zalskim Hrvatima glede izbora. Prema dogovoru, kandidati ove liste ako dospiju u državnu samoupravu, svoje će funkcije obnašati dobrovoljno, bez honorara. Skupština Društva donijela je odluku da će pomurski Hrvati postaviti državnu listu u suradnji s gradišćanskim Hrvatima te i s drugima koji bi se rado priključili.

    Donesena je odluka i o tome da se na županijsku ili državnu listu mogu kandidirati osobe koje su članovi regionalne organizacije, ali za mjesne hrvatske samouprave to nije uvjet. Gospodin Takač zamolio je članstvo da u svom naselju napravi promidžbu i kampanju glede registracije i da im se objasni važnost izlaženja na izbore. Na kraju skupštini se obratio i predsjednik Zemaljskog društva mađarsko-hrvatskog prijateljstva predstavljajući udrugu te je izrazio želju za suradnjom u vezi s predstojećim izborima. Skupština je povjerila dr. Jožu Takača za poveznu osobu s javnošću.

    Nakon zatvaranja sjednice predsjednik Ladislav Gujaš za naš tjednik rekao je: Dosta smo polemike vodili u predsjedništvu Saveza Hrvata u Mađarskoj, tražili rješenje da sačuvamo tu zajednicu, jer naši ljudi prihvatili su ono prijašnje pravilo da ako su članovi regionalne organizacije, onda su automatski i Savezovi članovi. Odlukom Saveza naši članovi to pravo su izgubili, ali posebno se nisu htjeli učlaniti u državnu organizaciju. Predsjedništvo Saveza odlučilo je da na izborima u njihovim bojama mogu se kandidirati samo oni koji su njihovi članovi, to znači da mi u Zali drugog izbora nemamo nego da krenemo na drugoj listi, jer u Savezu nemamo članstvo. Ne razmišljamo lokalno, nego državno, mi želimo ljudima ponuditi alternativu, ponuditi im da biraju iz programa, nije riječ samo doći do mandata, nego mi želimo zaista sastaviti jedan program. Pregovaramo i s prijateljima iz Gradišća i čekamo osobe ili organizacije koje će naš program prihvatiti, što ćemo uskoro iznijeti pred javnost. Moramo na neki drugi način razmišljati, ni ja sâm ne mislim da je sve na mjestu, svatko može dati kritiku i ja sam ih danas prihvatio i trudit ću se da one greške koje su učinjene ispravimo. Mi smo tu neke stvari stavili na vagu, možemo pogledati koliko je utrošeno u našu regiju, a koliko u drugu. Mi ne želimo ići kontra i ne želimo da drugu stranu isključimo. Oni koji će krenuti u Savezovim bojama, oni će zastupati onu ideologiju, a mi koji smo s ove strane, mi ćemo drugu. Moramo uložiti dosta truda da pripremimo program, da pridobijemo što više ljudi iz onih naselja gdje žive Hrvati, da se registriraju, a ne samo da se registriraju nego da izađu na izbore, a na izborima će imati više lista i moći će birati. Konkretan program imamo za ustrojstvo i financije, tražimo stručnjake i ekonomiste koje će pomagati u pripremama – rekao je predsjednik Ladislav Gujaš.

    beta

  • Druženje djece s obje strane Mure

    Druzenje djeceRoditeljsko vijeće u Serdahelu, u suradnji s djelatnicima osnovne škole već godinama priređuje Obiteljski dan. Ove se godine u organizaciju uključila i mjesna Hrvatska samouprava, i na priredbu su stigli i učenici osnovne škole iz međimurskog Draškovca. Serdahelsko školsko dvorište 24. svibnja bilo je živo od dječje pjesme, vike, igre , plesa, tamburice i biciklista. Djeca s obje strane Mure družila se kroz igru, ples i zabavu.

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version