Glasnik.hu

Switch to desktop

Hrvatski glasnik,

  • BUDIMPEŠTA - ZAGREB

    Közlekedés-vasút
    Hétfőtől korlátozásokra kell készülni a Budapest-Zágráb vasútvonalon

  • BUDIMPEŠTA, BAČKI BREG

    Novinsko izdavačka ustanova „Hrvatska riječ“ (Subotica), Udruženje građana Hrvata Šokaca „Ante Jakšić“ (Bački Breg), Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Silvije Strahimir Kranjčević“ (Bački Breg) organiziraju predstavljanje djela Marka Dekića Bodoljaša u utorak, 9. prosinca u domu kulture Bačkoga Bregu. O knjigama će govoriti Ivan Karan i Marko Dekić Bodoljaš. Riječ je o pjesničkim zbirkama U kolo (1969.), Duga nad zavičajem (1979.), Tišine i ljubavi (1986.), Stopama djetinjstva (1989.), S bačvanske ravnice i Mirisi vrbika (2001.).

  • BUDIMPEŠTA, TROGIR

    U povodu blagdana sv. Ivana Trogirskog, zaštitnika grada Trogira, 13. i 14. studenoga održava se proslava Blagdana i Dan grada.

  • BUDIMPEŠTA, VELIKA

    U Velikoj se ove godine od 30. svibnja do 1. lipnja priređuje dvadeset i četvrto izdanje Međunarodne smotre folklora naslova „Čuvajmo običaje zavičaja”.

  • BUDIMPEŠTA, ZAGREB

    U organizaciji Hrvatske samouprave Novoga Budima i Hrvatske samouprave grada Budimpešte, od 28. do 30. studenoga Hrvati iz glavnoga grada i njegove okolice putuju u hrvatsku metropolu.

  • Budimpeštanski veliki koncert Željka Bebeka

    zeljko bebek_koncert

    U subotu, 21. lipnja održava se budimpeštanski veliki koncert Željka Bebeka, bivšeg pjevača grupe Bijelo Dugme.

  • BUNJEVAČKA DJECA POČETKOM 1930-IH GODINA U GARI

    Zanimljivost Podaci_za_buducnost_1(Popis je napravljen zahvaljujući teta-Anuški Šibalin Bajai, na čemu joj zahvaljujemo.)

    Gornji red: 1...2. Mijo Dujmov, 3. Mato Kubatović, 4. Mato Zomborčević, 5. Ivan Kubatov, 6. Lozo Babić, 7. Ivan Rajić, 8. Antun Jasenović, 9. Nikola Šibalin, 10. Nikola Barić, 11. Ivan Tomić, 12....

  • Bunjevački dan u Kaćmaru

    Bogat kulturni program, zajednička veselica i susret prijateljskih naselja

    Bunjevacki dan_Kacmar_1U suorganizaciji kaćmarske Hrvatske i Seoske samouprave, 3. svibnja u Kaćmaru je priređen «Bunjevački dan», koji je – kao završni dio trodnevnih prvosvibanjskih programa – treću godinu zaredom organiziran u okviru Dana sela. Zbog kiše organizatorima vrijeme nije bilo naklonjeno, pa je umjesto na otvorenome program priređen u novoobnovljenom domu kulture.

    Uime Hrvatske samouprave okupljene sudionike Bunjevačkog dana, goste i mještane pozdravio je predsjednik Hrvatske samouprave Grgo Išpanović. Posebno je pozdravio predstavnike prijateljskih naselja, goste iz Hrvatske, članove izaslanstva Općine Velika i zamjenika načelnika Ivicu Potočanca, te podsjetio kako je lani potpisan ugovor o prijateljskoj suradnji. Nadalje izaslanstvo tavankutske Mjesne zajednice i predsjednicu Natašu Stipić, s kojima već godinama surađuju, a redoviti su uzajamni susreti između škola i udruga dvaju naselja.

    S. B.

  • ČAVOLJ

    U okviru svečanosti 2. travnja, na prostoru iza dječjeg vrtića predano je obnovljeno dječje igralište u središtu naselja. Ukupna vrijednost ostvarenoga projekta iznosi osam milijuna forinta.

  • ČAVOLJ, BAĆINO

    Zahvaljujući samo većem broju postignutih zgoditaka, nogometna momčad sela Čavolja s 45 bodova (isto koliko i Borota) osvojila je prvenstvo Treće županijske lige Jug, u 20 susreta ostvarila je 14 pobjeda, 3 neodlučena i 3 poraza s gol-razlikom 65-22.

  • Čavoljski urbar iz 1722. g.

    urbarijumOvih sam dana – od jednog utemeljitelja zemaljskoga Zavičajnoga pokreta, napose u Bačko-kiškunskoj županiji i svome selu Čavolju – u povodu 55. obljetnice mjesnoga Zavičajnog prijateljskog kruga te 50. obljetnice Seoskog muzeja, u seriji „Čavoljskih lokalnopovijesnih svezaka”, s posvetom, primio 21. objelodanjeno djelo dr. Miše Mandića pod naslovom: „Čavoljski urbarijum 1722.”

    Već u Prologu, povodom autorove 85. obljetnice rođenja, uime pokrovitelja čavoljskog „MOGYI” Kft.-a, braće Zoltána i Imrea Kenyeresa, naglašeno se piše: „Nama – iako smo se drugdje rodili – u ovom promjenljivom svijetu, zahvaljujući velikodušnosti sudbine, Čavolj nam je postao rodnim mjestom, ovdje smo utemeljili privredno poduzeće, danas jedino radno mjesto. Kao predvodnici toga, imamo udio i u pogledu unapređivanja naselja. Mnoge spone nas ovamo vežu. Lokalpatriotizam s pogledom ispravne stvarnosti predstavljamo i potvrđujemo. Osjećamo se kod kuće!” Hvala Bogu što se u današnjoj lobirajućoj, utrkivajućoj gospodarskoj stvarnosti nađu i takve privredne mecene koje ne žale materijalno podržavati objavljivanje ne samo za narečeni lokalitet znatno nego i za cijelo naše društvo korisno znanstveno-povijesno izdanje.

    Ali krenimo dalje. Napomenimo samo neke najvažnije naslove i podnaslove Mandićeva najnovijega djela kao što su ulomci iz Enciklopedije sela Čavolja; Osnutak i Urbarijum Čavolja nakon Osmanlijskog carstva; Ponovno naseljavanje današnjega sela; Urbarsko sređivanje i čavoljsko ugovorno kmetstvo za vrijeme Marije Terezije; Kmetska opterećenja; Život seljaštva; Veleposjednik Čavolja je kalačka nadbiskupija; Što li su to u 9 točaka pitali od kmetova?; Sudbinski preokret naselja; Prvi Urbarij Čavoljskog naselja 1772; Društvena uloga vinogradarske i vinske kulture; Uloga seoskog „„birova”; Kmetsko gazdovanje i proizvodnja robe; O plemstvu; O popisu bačkih plemskih obitelji; O čavoljskim plemskim obiteljima; O državnom popisu iz 1828. godine; O 1847/48 te 1848/49-te čavoljskoj poreznoj uplati; Sažetak na hrvatskom i njemačkom jeziku; O autoru te Epilog.

    U Sažetku autor Mišo Mandić upotpunjuje svoju dosadašnju znanstveno-povijesnu zavičajnu građu (na zadnjoj omotnici naznačeno dvadesetak naslova) opisujući napučivanje rodnoga mjesta, povlačeći to u razdoblje Turskoga Carstva iz 1687. g., kada se odbjeglo slavensko stanovništvo vraćalo u oteta prebivališta, milim korijenima. Tu se nalaze i bunjevački Hrvati. Naime Čavolj – kao nenastanjena pustara – pripadala je Baji. Tvrdi se da je zakupnik na taj prostor svojevoljno naselio bunjevačko, katoličko pučanstvo jamčeći povoljne životne uvjete.

    Spomenuti prostor od 1730. g., nakon niz parnica, pripada vlasništvu Kalačke biskupije. Bunjevci su podigli 26 kuća s 260 stanovnika. Poslije selo nastanjuju Mađari i Nijemci. Istraživačko djelovanje spomenutog autora vodi čitatelja sve do 1848. g., do oslobođenja kmetstva. „Autor vjerodostojno prikazuje ondašnje prilike i okolnosti živovanja svojeg rodnog sela i domovine, čineći pritom dostupni uvid u minulu prošlost kako bi se i na taj način odužio svojim sunarodnjacima i odao im počtu” – kaže se na koncu Sažetka.

    U Epilogu Mišo Mandić čitatelju poručuje: „Dobro čitanje i produbljivanje u našu prošlost želim..., u nadi, da kada me već ne bude bilo, i tada će živjeti ono, za šta sam živio, što sam predstavljao.”

    Marko Dekić

  • Cavtat

    tz cavtat_10U ovim kišnim danima često zaželimo sunčani Jadran. Gradić Cavtat na samom jugu Jadranskoga mora, 18 km južno od Dubrovnika, na brežuljku šumovitog poluotoka Rata, idealno je mjesto za uživanje u suncu. Na tome mjestu, nekoliko stoljeća prije Krista, bila je grčka kolonija Epidaurum, a zatim rimska utvrda Epidaurus s obrambenim zidinama, amfiteatrom i građevinama. Cavtat je i danas mjesto predivnih palača, ljetnikovaca, ugodne klime, prekrasnih plaža i uvala.  

  • ČEPREG

    U Osnovnoj školi «Dr. János Horváth Csepregi» 21. novembra, u petak, priredjuje se Narodnosni dan s ciljem da dica dostanu sliku, kako živu narodnosne grupe u gradu Čepregu i okolici.

  • Četarci našli nove prijatelje u Budaševu

    IMG 8657Hrvatsko kulturno društvo «Četarci» prijateljsko, emotivno i kulturno već ljeta dugo vežu vidljive i nevidljive niti sa Siskom. To je varoš u Hrvatskoj koji je dao biškupa mučenika sv. Kvirina koji je za vrime Rimljanov uprav u Sambotelu ubijen. Ali da ne ostanemo samo pri tom mračnom povijesnom zbivanju, moramo spomenuti iz minule prošlosti i druženje s Folklornim ansamblom «Ivan Goran Kovačić» iz Siska, potom pak i službeno potpisivanje ugovora o suradnji med društvi, 2009. ljeta. Odonda je prošlo pet ljet, a početni polet ovoga prijateljstva, s hrvatske strane nekako se je potišao, ako ne i zaspao. Točno je to ćutio takorekuć i društvena kopča, novinar Željko Maljevac ki je apsolutno najbolji zagovornik Četarcev, što naliže gostovanj, turnejov ovih Gradišćanskih Hrvatov.

  • Cijepljenjem za život

    Cijepljenjem za_zivotZahvaljujući kaniškome Kotarskom uredu i marnoj patronažnoj sestri Biserki Novinić Nemet, u siječnju u serdahelskoj Osnovnoj školi „Katarina Zrinski” i u sumartonskome domu kulture organizirana je izložba pod naslovom Cijepljenjem za život.

  • Crkvena jaslica u Vörsu poznata po svijetu

    vorsU malom šomođskom mjestu u Vörsu već 66 godina za redom postavljaju crkvenu jaslicu na radost vjernika iz cijeloga svijeta. Jaslica u Vörsu danas po svemu sudeći postala je najveća crkvena jaslica na svijetu, postavljena na 50 četvornih metara. Biblijski prizor prošle godine je posjetilo viőe od 40 tisuća posjetitelja. Jaslicu, koja sadrži mnoštvo biblijskih prizora, s mnogo detalja, započeo je graditi Tibor Futo 1948. godine, nastavio ju je Jozsef Miklosics, a zatim umjetnik Peter Futo ( ove godine preminuo). Za izradu jaslica korišteno je čak 1,5 kubičnih metara greda, letvi i dasaka i 35 borova i drugih prirodnih materijala. Jaslica se može posjetiti od 30. studenoga 2014. do 2. veljače 2015.

  • Croatia Forum 2014

    Hrvatskoj je važna europska integracija susjeda

    croatia forum_2014_dubrovnik(HINA) Europska integracija zapadnog Balkana za Hrvatsku strateški je važna jer želi sigurno i stabilno susjedstvo i stoga nam je važno da zemlje koje nas okružuju, jednog dana s nama budu za istim stolom u Bruxellesu – izjavili su u Dubrovniku na otvaranju 9. Croatia Forumu čelnici hrvatske države i vlade.

  • CRVENA JABUKA KONCERT

    crvena jabuka

  • Csaba Horvat ravnatelj izdavačke kuće "Croatica" iz Budimpešte gostovao u Hrvatskom centru

    big csaba-horvatSinoć je u prostorijama Hrvatskog centra gostovao Csaba Horvat, ravnatelj izdavačke kuće "Croatica" iz Budimpešte. Izuzetno zanimljivo i kvalitetno predavanje organizirano je od strane HKD Napredak i Hrvatskog centra, a moderator razgovora bio je Petar Tyran..

  • Čuvanje kulture i jezika

    prakatur marijaKako je Hrvatski glasnik izvijestila profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, Mohačanka Marija Prakatur, 22. travnja 2014. povodom 20. obljetnice osnivanje zaklade učitelja Matije Kovačića, Zaklada za pomaganje školovanja šokačke mladeži iz Mohača, kojom predsjedava Marija Prakatur, s prijavljenim stipendistima i članovima Kuratorija Zaklade organizirala je jednodnevan izlet u Zagreb. Izletu se odazvalo šesnaest mladih Hrvata, bivših stipendista Zaklade, i tri člana Kuratorija Zaklade. U organizaciji izleta, organizatorima je svekoliku i nesebičnu pomoć pružila gđa Ružica Ivankovic, konzulica gerant Republike Hrvatske u Pečuhu. Njezinim posredstvom izletnici su imali osiguranog stručnog vodiča u Zagrebu, gđu Jelenu Bulat. Ona je izletnike vodila cijelo prijepodne po gradu upoznavajući ih sa svekolikim znamenitostima glavnoga grada Hrvatske i svih Hrvata.

    Izlet je bio uspješan i proveli smo jedan nezaboravan lijep dan u Zagrebu, kažu izletnici.

     

    Potkraj školske godine 2013/2014. iz Gimnazije «Károly Kisfaludy», u kojoj se uči i hrvatski jezik i književnost, profesorica Prakatur sprema ovih dana dva maturanta iz hrvatskoga jezika na višem stupnju, Anu Mihaljević i Patrika Heidera. Marljivo se pripremaju na maturski ispit i nadaju se kako će maturu uspjeti položiti s dobrim rezultatom, što će im biti potvrda i pokazatelj znanja hrvatskoga jezika.

    Svake godine profesorica Prakatur za učenike spomenute gimnazije koji pohađaju nastavu hrvatskoga jezika i književnosti, tako i ove, u svibnju organizira jednodnevni izlet u Osijek. Planiraju posjetiti Batinu i pogledati velebni spomenik palim borcima u Drugome svjetskom ratu, zatim odlaze u osječki Zoološki vrt, a neće izostati ni razgledavanje osječke Tvrđe ni šetnja šetnicom uz Dravu. Posjetit će i prekrasnu osječku katedralu, a popodne planiraju kupanje u Bizovačkim toplicama. Uvečer ih čeka večera u Karancu, u restoranu Baranjska kuća. U ostvarenju ovoga izleta materijalno im pomaže mohačka Hrvatska samouprava i Čitaonica mohačkih Šokaca. I ovim putem organizatori i izletnici im zahvaljuju na susretljivosti.

    Branka Pavić Blažetin

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version