Glasnik.hu

Switch to desktop

Gradisce,

  • Dan Hrvatov s prijatelji iz Donje Voće, Murskoga Središća i Odre

    Dan Hrvatov_1Dan Hrvatov u južnogradišćanskoj Nardi, 5. julija, u subotu, sad se je jur osmi put odvijao još i zbog već razlogov u svečanijoj atmosferi nego obično. Hrvatska samouprava toga naselja ovput je pozvala sve partnerske općine i KUD-e iz Hrvatske, tako da su cijeli šator na dvoru Kulturnoga doma napunili Hrvati iz Odre, Donje Voće, Murskoga Središća, Narde i okolišnih sel.

  • Gradišćanska crikvena delegacija kod franjevcev

    Otok Visovac spojio Hrvate iz Ugarske

    crkvena delegacija_visovacGdo je jednoč stupio na otok Visovac u nevjerojatnom objamljenju rijeke Krke ter u pravu vladavinu tišine i mira, toga će želja tirati da s vrimena na vrime se vraća u ovu franjevačku gospošćinu. Nekoliko Petrovišćanov je došlo u direktan kontakt s otokom Visovcem pred petimi ljeti, kad su franjevci prik Dobrovoljnoga ognjogasnoga društva Dubravice darovali kip Sv. Florijana petroviskim fajbegarom, a odonda brojne naše grupe su se obrnule u ovom kraju, a došli su i sami franjevci u Petrovo Selo. Hrvati iz Dušnoka su pred osmimi ljeti našli ovde pravu bazu prijateljstva, kamo je najzad pelja put najmanje jednoč u ljetu. Zahvaljujući visovačkomu gvardijanu fra Mati Gveriću i njegovomu pomoćniku fra Stojanu Damjanoviću, a dodatno i familijam Banić i Grozdanić u Dubravica, krajem prošloga miseca Štefan Dumović, židanski farnik, Žužana Horvat, kantorica i vjeroučiteljica iz istoga sela, ter Tamás Várhelyi, duhovnik hrvatskih i nimških sel u Pinčenoj dolini, bili su pozvani na spravišće, konferenciju, pri koj se je diskutiralo o vjerskom položaju gradišćanskih sel ter o očuvanju hrvatskoga jezika. Polag toga smo imali priliku začuditi se preskrajnoj harmoniji človika i prirode, a pokidob su negda-negda zaistinu čudni puti Gospodina, Visovac je imao svoju moć spojiti i Gradišćance s Dušnočani.

    Za vrime dvodnevnoga spravišća naši duhovniki su sudjelovali u vjerskom žitku franjevačke zajednice. Pri maloj konferenciji naglašeno je, kakovu istaknutu ulogu je odigrala Katoličanska crikva u prošlosti i sadašnjosti, u očuvanju hrvatskih zajednic i materinskoga jezika na zapadu Ugarske. – Mi i naši preci od stare domovine smo bili s ključem zatvoreni, i prije deset ljet ovi ključi su se začeli koristiti. Otvorene su nam granice prema staroj domovini. Ti ključi su otvorili i škrinju ljubavi i srca prema nam, ka su se žrtvovala za nas u staroj domovini. Ovo sam doživio ove dane, kako su nas ljubezno i rado primili, a u razgovoru smo mnoge misli jedan s drugim zminjili i za budućnost najpr gledali da mora hrvatstvo ostati da i mi moramo svoje očuvati. Franjevci su nam vrata otvorili, odsad će i oni živiti u nami! – naglasio je židanski duhovnik s kim smo skupa sjeli u čunjak i plovili na rijeki Krki, pogledali Roški slap, muzej narodnih umjetnin, a i na samom otoku su brojne zanimljivosti ke je bilo vridno pogledati.

    U župi Dubravice nas je pogostio i ukratko predstavio mjesnu crikvu i djelatnost ove fare fra Božo Duvnjak, a potom smo se svi skupa pomolili u cintiru pri kapeli Sv. Kate. Ovo naselje za vrime Domovinskoga boja zahvaljujući hrabrenoj obrambi mjesnih dobrovoljcev, nisu mogli okupirati neprijatelji. U borba nigdor nije pao, jedino je kip Blažene Divice Marije bio ranjen u grubom napadu na crikvu. Dokle smo mi Gradišćanski Hrvati peljani u okolici, marljiva ekipa dušnočkih Hrvatov, Ivan Hevizi, potpredsjednik Hrvatske samouprave, Vinko Šimonić i Csaba Tarnai, se je jur primila djela i čistila teren, sadila kitice, prikdala se gradjevinskom poslu, po uputu fra Stojana ki se ovde najveć briga za biljni svit i životinje. Sam dušnočki načelnik Petar Palotai se je pak prikdao svojem hobiju, kuhanju. Kako je rekao, franjevci su u minuli ljeti zavolili ugarsku kuhnju, zato u ovakovu dobu svenek stoju ugarska jila na jelovniku. Po riči Dušnočanov, ovde su si našli korene, prijateljstvo, a usput se jačaju u vlašćem hrvatstvu, usavršavaju se i u jeziku, koji stoji jur na slabi noga u domaćem kraju. U slobodnom vrimenu pak se igra nogomet s novaki, a i za ribolov se tribi detaljno pripraviti. Smirit se, zabit se na brige i djelo, skupiti dobre vibracije i napunit se energijom ka će durati jedno ljeto dugo, dokle ne dojdu zopet najzad racki Hvati, to je cilj. – Nisam mislio da ćemo se ovde naći, međutim život je takav. Bog je nama dao da se sretnemo ovdje, a mi Vas čekamo s vašim župnikom na svetu misu, kad naš svećenik doma ne govori hrvatski i, nažalost, slabo imamo i hrvatsku misu – je još rekao na rastanku dušnočki načelnik, pak lako je moguće da će to biti prvi korak i u zbližavanju gradišćanskih i dušnočkih Hrvatov, za ke tako malo znamo u ovom kutu Ugarske. Sve ono što je mala crikvena grupa doživila u matičnoj zemlji, najlipše je u rič pretočila židanska vjeroučiteljica Žužana Horvat: – Nijedna fotografija ovu lipotu ne more najzad dati, ča smo mi doživili ove dane. Za to velika hvala svim organizatorom ki su nam ovo omogućili. Ovde je naša srca Gospa Visovačka zdignula u visinu!

    -Tiho-

  • GRADIŠĆE

    Ove subote prik Gradišća će se voziti diozimatelji ciklomaratona Pannonia 300. Organizator ove ture je Međimurski biciklistički klub Mura, čiji člani su već dvakrat došli biciklom sve do austrijskoga Gradišća, no ovput uz vožnju će biti priključeno i druženje. Naime, ov ciklomaraton od 300 km sa štartom u Murskom Središću, imat će kontrolne točke isključivo i samo u hrvatski naselji u Ugarskoj, u Petrovom Selu, Kisegu, potom pak u Koljnofu, otkud za kratkim počivanjem i objedom športaši se ganu najzad na istom putu. Naravno, za ljude manjih kondicijov postoji mogućnost da povratni put napravu na autobusu.

     

  • GRADIŠĆE; VELIKI BORIŠTOF

    Drugi put priredjuje Društvo Gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj, u posebnoj organizacijskoj skrbi dr. Šandora Horvata, veliko gradišćansko shodišće iz Ugarske, štatui Putujuće Celjanske Marije, ka ovo ljeto boravi u Velikom Borištofu do kraja augustuša.

  • GRAJAM u Gornjem Četaru

    thumb grajam 1Gornjočetarska osnovna škola u je 18. majuša, u nedilju, uz potporu Ministarstva ljudskih resursa, organizirala po trinaesti put u mjesnom Domu kulture naticanje u jačenju GRAJAM. Sudioniki su bili učeniki osnovnih škol iz Gornjega Četara, Hrvatskoga Židana, Koljnofa i Petrovoga Sela.

    Goste je u ime organizatorov pozdravila Ana Poljak-Šaller, učiteljica hrvatskoga jezika, i školska plesačka grupa pod peljanjem Vere Pezenhoffer. Zadatak naticateljev je bio, kot i svako ljeto, da otpjevaju jednu narodnu, a zatim popularnu jačku poznatih izvodjačev iz Hrvatske. Tako je mogla publika slušati poznate jačke od Antonije Šole, Petra Graša, Gibonnija, Jelene Rozge i Severine. U izboru za narodnu jačku su zaglušale melodije jačkov: Polag Pinke; Letovanić, Letovanić; Sirota sam ja; Ništ mi se ne vidi; Pjevaj mi, pjevaj, sokole; Lipa kitica i Dobar večer, stara mila majko. Tročlani žiri (Magda Horvat-Nemet, Zorica Moricz-Timar, Ingrid Klemenšić) je i ovo ljeto imao težak zadatak da postavi redoslijed med naticatelji. Mogli su poslušati jako dobro pripremljene i uvježbane školare. Broj trinaest je samo doprimio sriću učenikom Dvojezične škole Mihovila Nakovića iz Koljnofa. Naime dvi školarice dotične ustanove Virág Erdősi i Karmela Pajrić su osvojile u obadvi kategorija zlatnu medalju, tim su postale vlasnice Nivo-nagrade.

    grajam 2Rezultati pri jačenju modernih pjesam:

    1. Mirjana Bauer (4. razred, Koljnof) i Laura Timar (6. razred, Petrovo Selo)

    2. Dora Filipović (2. razred, Petrovo Selo)

    3. Krištof Habetler (5. razred, Gornji Četar), Miši Kočiš (5. razred, Koljnof) i trio: Andrija Kovač, Kata Kumanović i Benedek Lakotar, učeniki Osnovne škole Hrvatskoga Židana.

    Pri jačenju narodnih jačkov:

    1. Miši Kočiš i Krištof Habetler

    2. Dora Filipović i Mirjana Bauer

    3. Hana Pauković, učenica 1. razreda Petrovoga Sela kot najmladja jačkarica na naticanju.

    Iako je broj sudionikov bio ovo ljeto manji nego dosad, svi su se zadovoljno vratili u svoje selo. Direktorica Osnovne škole Gornjega Četara Veronika Szegleti je svim zahvalila u nadi da se i drugo ljeto prijavu na GRAJAM.

    Ingrid Klemenšić

  • IN MEMORIAM - LAJOŠ BRIGOVIĆ

    lajos brigovic(1938. – 2015.)

    Za rastanak

    „Hvala ti, Gospodine, za osobe s kimi dijelimo i tugu i radost svakidašnjega žitka, osobito one ki su nam bili bliski i dragi, a naglo su nas napustili. Zahvaljujemo ti, Gospodine, za svu njevu ljubav i razumivanje koje su prema nam pokazivali, za njevo prijateljstvo, za mir kojega su nam donosili, za lipe riči ke su nam upućivali. Dokle ćutimo bol i prazninu zbog njeve odsutnosti, molimo te daj nam duhovnu svist povezanosti s njimi. Podili im, Gospodine, vječni žitak, a nas peljaj do spravišća s tobom i s njimi u vječnost. Amen.”

  • JUBILARNI HRVATSKI BAL KEMLJANCEV

    IMG 2402Hrvatski bal u Kemlji sam po sebi je atrakcija u ovom naselju jer je jedini bal u mesopustu. Ovoljetna zabava je bila 7. februara, u subotu, u Kulturnom domu jubilarna, pokidob su mjesni Hrvati i njevi gosti skupadošli po 35. fešti uz hrvatsku mužiku i tradiciju.

  • Jurišićeva četa još jednoč obranila Kiseg

    IMG 7018Osmo ljeto je posvećen kiseški augustuš pod geslom «Polumisec – puni misec» spominku dične pobjede hrvatskoga kapetana, senjskoga Nikole Jurišića suprot Turkov iz 1532. ljeta. Kisežani s različitimi programi, priredbami čekaju u svoj varoš brojne turiste, a najznačajniji i najatraktivniji dogodjaj svenek je imitirana opsada pred stijenami tvrdjave. Ljetos, 2. augustuša, u subotu, priredjen je borbeni spektakl s oko 300 aktivistov, sa štuki, bubnji, striljci, napadom i obranjenjem. U teatar, pred i na stijenami tvrdjave, prvi put su upletene dvi legende s likom sv. Martina na konju, a i sa zaručnicom i ognjenom sabljom, ke su takaj – kako se i povida – doprinosile zgubitku šerega I. Sulejmana Veličanstvenoga.

  • Koljnofski taboraši u posjetu gradišćanskim selam

    Koljnofski tamburasiHrvatski čitalački i tamburaški tabor u Koljnofu, u organizaciji Dvojezične škole Mihovil Naković, od 16. junija, pondiljka, cijeli jedan tajedan je osigurao za već od šezdeset dice bezbrižnu igru, zanimljive djelaonice i nepozabljive izlete ter i stručno usavršavanje, prvenstveno za tamburaše. Pokidob je ljetos bila tema tabora Gradišće, velika grupa je autobusom krenula 19. junija, u četvrtak, i na posjet gradišćanskohrvatskim selam. Tako smo je dočekali u Petrovom Selu i pravo nam je presenećenje bilo da med putniki bila su i hrvatska dica ter pedagoginja iz Osnovne škole Vukovine.

  • MEDJUNARODNI TRENING LEADEROVIH GRUP U KOLJNOFU

    IMG 1950„Jantarska cesta

    nikada ne prestaje očaravati prolaznika, kad god se u godini nalazi u našem zapadnopanonskom kraju. Uvijek je lijepa. Pitoma, gostoljubiva i otvorena prema svakom koji je dobronamjeran i želi se povezati s ovom cestom. Ona jednostavno vuče.

  • Na žetvi u Bizonji

    IMG 6061Bizonjsko hrvatsko društvo je po drugi put priredilo Žetvene svetačnosti 12. julija, u subotu, a kolikimi su svi bili znatiželjni u tom sjevernogradišćanskom selu na to, kako se žanje, kako se kosa brusi, kako se bere, rukoveće i kako se snoplje veže, to je sve skupa zlamenovalo uspjeh ove priredbe. Djelačem po staroj pravici se dililo vino i objed, slasni žganci i drobni pažulj u supi. Od Novoga Pamšuja put je peljao pišice, ali uprav na kola u mjesnu crikvu na mašu zahvalnicu ku je služio jurski prelat Feri Benković. Potom na dvoru restorana La grande pizzeria započela je žetvena zabava uz program bizonjskih mališanov, Hrvatskoga kulturnoga društva Čakavci i tamburaškoga sastava Židanci iz Hrvatskoga Židana ter Bizonjskih tamburašev i sviračev Gradišćanske trzalice iz Staroga Grada i Kemlje. Folklorni uvod pak je bila i osnova za bal koji je durao sve do jutarnjih ur.

  • Najveća grupa hodočasnikov u Velikom Borištofu

    Shodišće Gradišćanskih Hrvatov

    Putujućoj Celjanskoj Mariji

    shodisceNa poziv Društva Gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj, ovo je bila druga prilika da su se otpravili na put vjerniki iz naših gradišćanskohrvatskih far 7. junija, u subotu. Molitvena povorka je krenula iz Hrvatskoga Židana prik Plajgora, kade su se k nam još priključili kiseški Hrvati da bi do 17 uri zašli u cilj, pred crikvu Velikoga Borištofa, kade do augustuša boravi još kip Putujuće Celjanske Marije. Za svetom mašom slijedila je prošecija i agapa za petsto ljudi.

  • Nakovićevo naticanje u lipom govoru

    IMG 0931Znova skupaspravni gradišćanski školari

    u Koljnofu

    Zadnji misec prošloga ljeta je devetnaesti put pozvao na Nakovićevo naticanje u lipom govoru gradišćanskohrvatske školare, od Petrovoga Sela do Bizonje. U povijesti ovoga regionalnoga školskoga sastanka, ovput je bio odaziv najjači, jer se je najveć naticateljev (70) našlo i predstavilo svoje znanje u koljnofskoj Dvojezičnoj školi „Mihovil Naković”.

  • Obnovljena petroviska čuvarnica

    OBNOVLJENA CUVARNICAPo svidočanstvu Geošićeve monografije, zgradu petroviske čuvarnice su začeli graditi točno pred šezdesetimi ljeti, u ku su se uselila dica samo 1956. ljeta. U zrcalu tih podatkov, a i pregledajući negdašnje stanje ove zgrade, nije ni čudno da je Seoska samouprava odlučila, čim prlje je neophodno renoviranje čuvarnice i oblikovanje parkirališća. Ministarstvo za nutarnje posle je ispisalo naticanje na kom je Seoska samouprava na početku ljeta dobila skoro 25 milijuni Ft, a k tomu je općina Petrovoga Sela još dodala kih 20 milijuni Ft za temeljno saniranje čuvarnice. Minjanje oblokov i vrata, obnova cijele krovne konstrukcije, modernizacija grijanja, priskrbljavanje zgrade sa sredstvi za upijanje sunčeve energije, novo farbanje fasade s izolacijom, nutarnje parketiranje prostorije za stariju dičju grupu, a pred zgradom oblikovanje parkirališća, sve je to pripalo u paket obnove. 28. septembra, u nedilju otpodne, tako se je mnoštvo Petrovišćanov sa časnimi gosti skupa veselilo otvaranju polipšane i modernije čuvarnice u koj trenutno podvaraju 33 dice pod rukom peljačice Ane Šubić-Geošić.

  • Pinezna pomoć južnogradišćanskih sel za poplavljena sela u Slavoniji

    IMG 3730Na poziv crikvene općine Petrovoga Sela, u južnom Gradišću od 20. majuša, utorka, u četiri seli (Petrovo Selo, Narda, Hrvatske Šice i Gornji Četar) su brali pinez za pomoć poplavljenim selam u Hrvatskoj.

  • Plajgorski sin i dobročinitelj, dušobrižnik i pjesnik

    Anton Slavić, „putnik med sviti”,

    svečuje svoj 80. rodjendan

    Rodjeni Plajgorac, dugoljetni farnik Fileža i Mjenova, duhovni savjetnik u Austriji, Anton Slavić, 10. junija je navršio 80. ljeto svojega žitka. Po školovanju u Budimpešti, 1956. ljeta isto tako kot i drugi mladi iz Ugarske, daje se na big iz ovoga orsaga u Austriju, potom pak u Nimšku, kade uspješno završi svoj studij slavistike i teologije.

  • Program Bizonjskoga hrvatskoga društva do kraja ljeta

    bizonjaHrvatsko bizonjsko društvo već od dvajset ljet je funkcioniralo pod peljanjem kulturne djelatnice Tilde Kőrösi, uz čije ime se veže i sklapanje prijateljstva sa KUD-om Mihovil Krušlin u Šenkovcu. Ova općina polag Zaprešića kasnije je postala i partnersko naselje ovoga sjevernogradišćanskoga mjesta. Za odlaskom aktivistkinje, kratko vrime je predsjednikovala Društvu mlada učiteljica hrvatskoga jezika u mjesnoj školi, Klaudija Šmatović, od koje je krajem 2012. ljeta prikzeo peljačtvo Balaž Martinšić, ki je pred kratkim podilio s nami i program dotičnoga Društva.

    Ov misec se planira početak obnovljenja Seoske kuće, ka je jur u zadnji ljeti jako propala izvan, a unutra još kako-tako čuva svoje starinske vridnosti. 9. junija, na Duhovski pondiljak, prik društvene organizacije će se hodočastiti piše i na autobusu do štatue Putujuće Celjanske Marije u Veliki Borištof. Ljetos će se 12. julija, u subotu, jur po drugi put prirediti Dan žetve, kamo se očekuju i prijatelji iz Šenkovca, a i folkloraši iz Hrvatskoga Židana ter Hrvatskoga Jandrofa, kot i petroviski muzičar Janoš Timar. Zvana toga na pozornici će se predstaviti i Bizonjci s posebnim kulturnim programom. U čast stote obljetnice početka I. svitskoga boja se održava u skupnoj organizaciji Bizonjskoga hrvatskoga društva, Hrvatske samouprave Staroga Grada i Hrvatske samouprave Kemlje, serija spomin-svečevanj iz trih priredbov. 28. junija, u subotu u Kemlji, u 15 uri, začme se prva takova priredba pri spomen-ploči kemljanskih vojnikov, ki djelomično počivaju u tudjoj zemlji. Od 16 uri u mjesnom Domu kulture dr. Nikola Benčić će održati predavanje o toj temi. 6. septembra, u subotu, u bizonjskoj crikvi se služi maša zadušnica za pale junake u I. svitskom boju, a u Domu kulture se otvara dokumentarna izložba uz predvidjeno predavanje dr. Dinka Šokčevića, povjesničara i ravnatelja Mađarskoga kulturnoga instituta u Zagrebu. U pripremi izložbe pomoći će i aktivisti iz Čunova (Slovačka). 20. septembra, u subotu, u Starom Gradu čeka isti scenarij sve zainteresirane s polaganjem vijenca u 15 uri pri spomeniku I. svitskoga boja, a u 16 uri s otvaranjem izložbe u Muzeju Hanság.

    U augustušu Bizonjci će se ganuti još i na dva shodišća, 3. augustuša, u nedilju, u Marijansku dolinu, 19. augustuša, utorak, jedan dan prije od ostalih hodočasnikov ki idu piše, krenut će Bizonjci na put u štajersko Celje, a ostali kotrigi na autobusu će putovati do hodočasnoga mjesta 23. augustuša. Zadnji miseci uglavnom će projti u društvenom žitku u svečevanju, tj. u oktobru s umirovljeniki, u novembru u pripremi dolaska maloga Jezuša s adventskimi koncerti, a 21. decembra se priredjuje božićni program za selo.

    -Tiho-

  • PRVI NASTUP PRISIČKOGA DIČJEGA ZBORA

    IMG 1256Iako su svetki za nami, s nostalgijom se vraćamo još u misli na predbožićnu dob. Ovput peljamo vas malo najzad u vrimenu, i to na Prisiku. Mjesni jačkarni zbor Zviranjak pozvao je i lani stanovničtvo ovoga gradišćanskoga naselja na adventski koncert, a zbog česa je bilo još atraktivnije to spravišće od prethodnih, tvrdimo, da je tomu uzrok domaći dičji zbor, koji je na trećoj adventskoj nedilji imao svoj prvi nastup u crikvi. Na ov zadatak pripravila je je trojka Marijanka Meršić, Margita Kelemen i Balaž Orban ki su člani jačkarnoga zbora.

  • Sambotel u hrvatskom slavlju

    Sambotel u_hrvatskom_slavlju_1Sambotelski Hrvati paralelno sa šopronskimi Hrvati su otvorili seriju takozvanih Hrvatskih danov zadnjega junijskoga vikenda u Gradišću. Hrvatska samouprava grada Sambotela, 28. junija, u subotu, je zvala, tradicionalno jur u centar varoša pod šator, na VI. Hrvatski dan s mašom, kulturnim programom i balom sve do polnoći. Većsto Hrvatov iz cijele okolice, a i brojni ugarski šetači su stali toga otpodneva i pogledali različite programske točke na Glavnom trgu.

  • Seoski muzej i škadanj za priredbe još ljetos na Undi

    seoski muzejUnda jur čuda ljet čuva svoju sanju da će konačno napraviti i oblikovati Seoski muzej za mjesne vridnosti, kot što imaju u Plajgoru, Hrvatskom Židanu, Koljnofu i Bizonji. Kako je rekao Franjo Guzmić, načelnik sela, pred kratkim na okruglom jubileju HKD-a „Veseli Gradišćanci“, najprlje moraju on škadanj zgraditi, na što su dobili u okviru Leader-naticanja 15 milijun Ft. Kako je predvidjeno, ta pokrta prostorija bit će veća od kulturnoga doma, s jedne strane s otvorenim ulazom, ka će moći još i već ljudi primati prilikom svakojakih programov i manifestacijov po ljetni miseci. Iz česa je u ovom naselju već nego dost. Po mogućnosti će se u ljetno vrime svaki misec prirediti kakov atraktivni program. Paralelno s tim još kanu skupasabrati staro dugovanje u selu, što su hasnovale starije generacije i dokle još imaju u svojem vlasničtvu to stanovniki. – Tri plane smo već imali za to da kade i kako će biti s tim muzejom. Jednoč na Leader-programi smo pinez dobili, to je bilo malo, i onda smo rekli ćemo va koji stari stan otprimiti tu starinsku izložbu i ćemo tote pokazati. Nije skupadošlo, sad smo rekli ćemo va zgradi bivše škole napraviti nešto, a nedavno je došla i jedna četvrta misao da moramo jedan stan ovde kupiti ter ponoviti i va toj hiži sve pokazati. Mislio sam da do konca protulića ćemo moći to napraviti, a ovo je ostala samo moja ideja. No i dalje mislim da ćemo ovo ljeto ipak moći ovo načinjiti – je rekao undanski seoski peljač pravoda s tim da zato bi potribovali i kakovo naticanje koje bi i materijalno potpomoglo Seosku samoupravu u ovom nastojanju.

    -Tiho-

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version