Glasnik.hu

Switch to desktop

Nakovićevo naticanje u lipom govoru

IMG 0931Znova skupaspravni gradišćanski školari

u Koljnofu

Zadnji misec prošloga ljeta je devetnaesti put pozvao na Nakovićevo naticanje u lipom govoru gradišćanskohrvatske školare, od Petrovoga Sela do Bizonje. U povijesti ovoga regionalnoga školskoga sastanka, ovput je bio odaziv najjači, jer se je najveć naticateljev (70) našlo i predstavilo svoje znanje u koljnofskoj Dvojezičnoj školi „Mihovil Naković”.

U srijedu, 3. decembra, koljnofsku školsku aulu su napunila još jednoč gradišćanska dica ka su pozdravljena s hrvatskim programom u riči i na tambura. Kemljanski učeniki su se ovput priključili domaćim izvodjačem i prikazali još uvijek živi kemljanski običaj pohod Barbare. Zatim su naticatelji po staroj koreografiji podiljeni u četiri kategorija, od 1. do 4. razreda recitirali su pjesme pred žirijem, u sastavu Eržike Pajrić, umirovljene koljnofske pedagoginje, Jutke Handler, negdašnje petroviske školske direktorice, i Marije Fülöp-Huljev, ravnateljice undanske škole u penziji. Kako je rekla Marija Fülöp Huljev, predsjednica žirija, u prvoj bilo je 15, a u drugoj kategoriji 14 dice. Svi naticatelji su redom pohvale vridni jer su jako marljivi bili, kot i njevi pedagogi. – Meni je najveći doživljaj dana da sam šperala od dice njev dijalekat, tako petroviski, kemljanski, undanski kot i židanski, a ovo naticanje i ima ta cilj da prezentira naše jezično bogatstvo. Ljetos je 25. ljeto da mi u naši gradišćanski škola službeno moremo podučavati gradišćanskohrvatski jezik, to je ono ča moramo i nadalje gajiti i dalje nositi u naši škola. To smatram i najvećim zadatkom naših pedagogov. – komentirala je oduševljeno rezultate naticanja spomenuta Undanka. Od 5. do 8. razreda u dvi kategorija je ocijenila produkcije tročlani žiri s bivšimi hrvatskimi pedagoginjami: Eržikom Pormüller i Julijom Rongić ke su negda podučavale u Kemlji, a Tereza Kolonović je umirovljena školnikovica iz koljnofske škole. Dokle su se dica naticala, njevi sprohadjači su slušali stručna predavanja u drugoj prostoriji. Čaba Horvath, direktor Izdavačke kuće, je predstavio interaktivna sredstva i pomagala za podučavanje hrvatskoga jezika, a savjetnica za hrvatski jezik Edita Horvat-Pauković, glavna organizatorica i Nakovićevoga naticanja, održala je predavanje s temom Savjetničtvo i nadzorničtvo u kvalificiranju pedagogov. I ovom prilikom su najčekaniji trenutki došli s proglašenjem rezultatov, koji su slijedeći.

I. kategorija (1. – 2. razred)

1. Zorka Bauer, Koljnof i Krištof Haniš, Unda – Horpač

2. Dominik Grubić, Koljnof i Mirko Temmel, Petrovo Selo

3. Karolin Radić, Bizonja i Biborka Pati, Hrvatski Židan

II. kategorija (3.– 4. razred)

1. Kata Kumanović, Hrvatski Židan

2. Luca Barilović, Petrovo Selo

3. Ana Lengyel, Kemlja i Martin Gombaš, Petrovo Selo

III. kategorija (5. – 6. razred)

1. Karmela Pajrić, Koljnof

2. Krištof Habetler, Hrvatske Šice – Gornji Četar i Estera Grundtner, Kemlja

3. Danica Handler, Petrovo Selo

IV. kategorija (7. – 8. razred)

1. Dora Kolnhofer Narda – Gornji Četar i Adel Čizmazia, Hrvatski Židan

2. Laura Timar, Petrovo Selo i Kata Horvat, Koljnof

3. Balint Šimon, Hrvatske Šice – Gornji Četar i Karina Lendvai Unda – Horpač.

Svim diozimateljem je pri završetku priredbe sam Mikula dodilio dare, a pinezno su podupirali naticanje Savez Hrvata u Mađarskoj, Izdavačka kuća Croatica, Hrvatska samouprava Koljnofa i Dvojezična škola „Mihovil Naković” u Koljnofu. Kako je rekla domaća školska ravnateljica, kljetu, kad ovo naticanje stupi u okrugli, dvadeseti jubilej, u cjelini bi namjeravali prikzeti organizaciju, za ku se je skrbilo na početku Društvo Gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj, potom Pedagoški institut u Sambotelu sa savjetnicom Editom Horvat-Pauković. Pokidob dotični institut jur ne postoji, vrime je da i ova samostalna priredba dojde u svoje koljnofsko gnjazdo, kade će biti sve informacije u jednoj ruki. Ne smimo pri tom zabiti da Mihovil Naković je već od 25 ljet jako uspješno djelovao u Koljnofu, pišući udžbenike, molitvenike, jačkarne knjige za kantorske posle. – Mi smo gizdavi na ovoga koljnofskoga velikana ki počiva u našem cimitoru i mi smo spremni da njegovu bogatu ostavšćinu dalje čuvamo. Tako je naša obaveza da i ovo naticanje koje nosi njegovo ime, u cjelini i konačno domom donesemo. – naglasila je Agica Sárközi.

Tiho

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version